"Ukoliko se do kraja godine ne donese plan gospodarenja otpadom, Hrvatska neće moći pristupiti svojim sredstvima iz fondova EU, a radi se o pola milijarde eura. Dobit će i kazne jer nije na vrijeme donijela potrebne propise, a i dalje će imati neuređen sustav gospodarenja otpadom i neće moći niti kune staviti u proračun za 2017. za gospodarenje otpadom", istaknula je Lidija Runko Luttenberger, bivša pomoćnica ministra zaštite okoliša Slavena Dobrovića.
Naglasila je kako je taj plan već trebalo donijeti, a kako se to nije učinilo, treba ga donijeti ovih dana, ako se misli bilo što napraviti. Napomenula je da se u Hrvatskoj reciklira samo 17 posto otpada, a do 2020. godine treba reciklirati 50 posto. Smatra da se stignu dostići ti ciljevi u sustavu koji se predlaže planom, jer je jeftin i brzo provediv, ali konačno treba krenuti.
Ako to ne učinimo, od EU nam prijete penali zbog nedonošenja propisa, ali vrlo brzo i zbog neoživotvorenja održivog sustava gospodarenja otpadom, tvrdi Runko Luttenberger. "To su višestruki iznosi i štete koje će nastati i jako ih je teško sada kvantificirati, ali iz primjera drugih država kojima su uvedeni penali vidi se da su to dnevno desetine tisuća eura, a kad se to pomnoži s brojem dana, dolazimo na respektabilne iznose", dodala je. Poručila je kako su sortirnice koje zastupa ministar Dobrović (Most) puno jeftinije od centara za gospodarenje otpadom koje je zastupao bivši SDP-ov ministar Mihael Zmajlović, donose društvu korist jer promiču kružno gospodarstvo, zapošljavanje ljudi, rad malih i srednjih tvrtki i očuvanje okoliša.
Vjeran Piršić iz udruge Eko-Kvarner istaknuo je kako udruge za zaštitu okoliša apsolutno stoje iza prijedloga ministra Dobrovića. Rekao je da njegov plan podržavaju iz svih elementarnih i logičnih razloga - to je zaista ekološki sustav, duplo je jeftiniji, ispunjava norme EU i garantira čisti okoliš za našu budućnost. Piršić tvrdi da Hrvatskoj ne trebaju centri za gospodarenje otpadom jer su oni greška.
"Centara ima previše, pregusti su, s krivim kapacitetom i krivim tehnologijama i na krivim su mikrolokacijama. Centri za gospodarenje otpadom su novi financijski 'Obrovci Republike Hrvatske', uz novu ekološku katastrofu", tvrdi Piršić. Smatra kako sustav koji u planu gospodarenja otpadom predlaže Dobrović može uspjeti samo ako bude društveni projekt cijele zajednice, a ne samo komunalnog društva.
Blanka Smoljan iz njemačke zaklade Friedrich Ebert istaknula je kako već preko dvije godine surađuju s Udrugom gradova te da su konferenciju o gospodarenju otpadu organizirali i prošle godine i pokrenuli projekt gdje po županijama obrazuju o gospodarenju otpadom na održivi način. Cilj im je u Hrvatskoj isti kao i u Njemačkoj, a to je kružno gospodarstvo. "Znači, papir, staklo i plastika ne smiju završiti na odlagalištu otpada", poručila je.
Nives Kopajtich-Škrlec iz Udruge gradova rekla je da su konferenciju organizirali zbog toga što su u Hrvatskoj veliki problemi u gospodarenju otpadom. "Gradovi se susreću s velikim problemima dijelom zbog manjkave zakonske regulative koja se odnosi na otpad, a velikim dijelom i zbog nedonošenja plana gospodarenja otpadom", zaključila je.