FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Stipančević: Danima Hrvatskoga državnog arhiva približavamo se javnosti

Autor: Irena Petričević

ZAGREB, 10. listopada 2016. (Hina) - Hrvatski državni arhiv (HDA) približava svoj rad javnosti na Danima HDA gdje želimo pokazati da nismo zatvorena ustanova kako nas se često percipira, istaknuo je obnašatelj dužnosti ravanatelja dr. Mario Stipančević u ponedjeljak na svečanom otvorenju te manifestacije koja će tijekom ovoga tjedna ponuditi brojne sadržaje na tragu ispunjenja toga cilja.     

 U središtu ovogodišnje manifestacije jest prikazivanje aktivnosti Arhiva na višegodišnjemu projektu obilježavanja stogodišnjice Prvoga svjetskog rata, predstavljanje portala "Prvi svjetski rat 1914. - 1918. - pogled iz arhiva", te otvorenje izložbe Hrvatska u Prvome svjetskom ratu kroz fondove i zbirke, rekao je Stipančević.

Stipančević: HDA postoji zbog javnosti i okrenut je korisnicima 

 Ravnatelj Stipančević ustvrdio je kako HDA postoji zbog javnosti i okrenut je korisnicima. Da je tomu tako posvjedočio je i pomoćnik ravnatelja za arhivske informacijske sustave i međunarodnu suradnju i voditelj projekta "Obilježavanje stogodišnjice I. svjetskoga rata" Jozo Ivanović i objasnio kako je pitanje identiteta bit toga projekta.

 Portal "Prvi svjetski rat 1914.-1918. - pogled iz arhiva" ostvaren je unutar spomenutoga projekta, a predstavila ga je koordinatorica izrade dr. Tatjana Šarić. Cilj je ove stranice predstaviti javnosti raznovrsno digitalizirano arhivsko gradivo o Prvome svjetskom ratu koji se često naziva i "Veliki rat" te uputiti na brojne mogućnosti istraživanja ovoga povijesnog razdoblja kroz pojedinačne teme. 

 Kako je najavljeno, sadržaj stranice kontinuirano će se nadopunjavati, a gradivo će se pripremati i za objavu na portalu Europeana 1914-1918, Archives Portal Europe i CENDARI. 

 Posjetitelji će u predvorju Arhiva moći pogledati i izložbu "Prvi svjetski rat kroz fondove i zbirke HDA", također ostvarene u sklopu projekta obilježavanja stogodišnjice Prvoga svjetskog rata koju je kratko predstavila glavna autorica Marijana Jukić. Izložba je podijeljena u dvije cjeline - u središtu pozornosti prvoga dijela su dokumenti koji svjedoče o svakodnevnome životu civilnoga stanovništva u Hrvatskoj i teškim ratnim uvjetima koji su pogađali sve društvene slojeve. Ta cjelina obuhvaća 18 plakata s izlošcima - naredbe, fotografije, plakati, novinski isječci i oglasi koji su složeni kronološkim redom od početka rata 1914. do proglašanja Države Slovenaca, Hrvata i Srba 1918. godine.

 U drugoj cjelini su izvorni izlošci - fotografije, pisma, dopisnice, razglednice koje su hrvatski vojnici slali s bojišnica u Srbiji, Galiciji, Bukovini i Soči, te njihovi osobni predmeti - odlikovanjam medalje, tabakere, cigarete, pojas za spašavanje i drugo.

Ivanović: Projekt donosi dvije vrste sudbina - 'pogled' iz Europe i ostatka svijeta na I. svjetski rat

 Kada se osvrnemo na pitanje I. svjetskog rata koji je u povodu stote obljetnice njegova početka ponovno postao zanimljiv za istraživanja možemo reći da se u projektu istražuju dvije vrste sudbina - jedna je 'pogled' iz Europe koji je često sjetan i određeni je vid reminiscencije na tzv. Zlatno doba kada je Europa bila središte svijeta. S druge pak strane za zemlje poput Australije, Novoga Zelanda i Kanade, I. svjetski rat je simbol novoga početka, stvaranja neovisnosti i novih nacija, te opravdanje stvaranja tih novih nacija. Tako, istaknuo je, ostaje važno upravo pitanje identita na koje je pak u Hrvatskoj malo teže odgovoriti zbog složenih okolnosti.

 Spomenuo je i jedno područje istraživanja u projektu koje se, rekao je Ivanović, "često prešućuje jer je 'škakljivo', a to odnos pojedinca i države što se vrlo često u Francuskoj i Velikoj Britaniji deklarira kao jedna od tema". Spomenuo je kako konkretno pitanje glasi - "U 21. stoljeću jesu li građani Francuske i Velike Britanije spremni dati život za domovinu kao što su to bili 1914. godine". Dodao je kako se ponekad, pomalo sramežljivo, javlja i naličje toga pitanja  - "Smije li država ubiti svoga građanina ako neće 'staviti glavu u torbu i istrčati iz rova pred kišu metaka".   

 Utorak i srijeda predviđeni su za predstavljanje izdanja HDA - "Iseljeništvo: vodič kroz fondove i zbirke Hrvatskoga državnog arhiva", koji su uredile Vlatka Lemić i Rajka Bućin, "Hrvatsko glagoljski notarijat otoka Krka. Notari Dubašnice. Sv. 1. Treći notarski protokol Jura Sormilića (1726. ‒ 1734.)", koji su priredili Tomislava Bošnjak Botica, Ivan Botica i Tomislav Galović te knjiga Jevgenija Paščenka "Hrvatski grobovi 1914. ‒ 1918. Karpati, Galicija, Bukovina".

 U četvrtak će Filip Katanić održati predavanje "Hrvatski političar i ban Nikola Tomašić 1893. ‒ 1914. Načelo legitimiteta i pragmatičan pristup s ciljem zaštite hrvatskih nacionalnih interesa", petak je rezerviran za projekciju igranoga filma "Josef", redatelja Stanislava Tomića.

 Dani HDA bit će zaokruženi u subotu, 15. listopada, kada će tijekom Dan otvorenih vrata biti organizirani stalni obilasci zgrade i stalnih postava HDA uz stručna vodstva, obilasci Središnjega laboratorija za konzervaciju i restauraciju i Središnjega fotolaboratorija svaki puni sat, kao i razgled izložbe. 

 Dane HDA otvorio je pomoćnik ministra kulture za arhivsku djelatnost Branko Kaleb i zahvalio djleatnicima toga arhiva na predanu radu u službi javnosti.

(Hina) xipet ydgk

An unhandled error has occurred. Reload 🗙