U rezoluciji stoji da potrošnja industrijski proizvedenih trans masti povezana s povećanim rizicima od kardiovaskularnih bolesti, neplodnosti, endometrioze, žučnog kamenca, Alzheimerove bolesti, dijabetesa i nekih oblika raka. Trans masne kiseline su vrsta nezasićenih masnih kiselina koja je izuzetno štetna za zdravlje, a najčešće se nalaze u margarinu, polugotovoj hrani i prženoj brzoj hrani.
"Računa se da od bolesti srca i krvožilnog sustava godišnje u EU umre 660 tisuća ljudi, a te masti su identificirane kao sastojak koji je pojedinačno najštetniji. Čak su i veliki proizvođači hrane Nestle, Mars, Kellogs i Mondelez otvorenim pismom tražili od Komisije da gornju granicu za trans masti u hrani postavi na 2 grama u 100 grama masti," kazala je članica odbora, dr. Biljana Borzan.
Razmatrao se prijedlog da se umjesto zabrane uvede obvezno označavanje i upozorenja na etiketama. No, razina javne svijesti o trans masnim kiselinama je preniska da bi to imalo efekta. Rezultati istraživanja nedavno provedenog u Hrvatskoj pokazuju da građani nisu upoznati s problematikom trans masnih kiselina. Tek 25 posto ispitanika smatra da imaju negativan efekt na zdravlje, 52 posto ne zna ili nema stav, a čak 22 posto misli da pozitivno utječu na zdravlje.
„Ovi podaci govore u prilog tezi da posebno označavanje trans masnih kiselina neće pridonijeti smanjenju njihove konzumacije jer ljudi jednostavno ne znaju o čemu se radi. Razlog više da Europska komisija djeluje i donese ograničenje na razini cijele EU. Nacionalna ograničenja nisu dovoljno učinkovita zbog slobodnog protoka roba na zajedničkom tržištu Unije,“ smatra Borzan.
Hrvatska eurozastupnica je sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom u veljači organizirala konferenciju na temu borbe protiv debljine i pretilosti te povezanih kroničnih bolesti, podsjeća se u priopćenju ureda zastupnice. Jedan od zaključaka je bio da se lobiranjem u Europskom parlamentu inicira donošenje rezolucije o ograničenju industrijskih trans masti.
„Drago mi je da smo uspjeli senzibilizirati velik broj kolega i donijeti ovu rezoluciju. Prema podacima SZO preko pedeset posto građana u europskoj regiji ima prekomjernu tjelesnu težinu, a najgori smo u svijetu po stopi smrtnih ishoda od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i raka. Glavni razlog za to su prehrambene navike i nezdrav sastav hrane. Nadam se da će Komisija stoga što prije reagirati jer je cijena koju plaćamo u vidu troškova liječenja, bolovanja i ljudskih života prevelika“, zaključila je Borzan.