Radošev amandman uvršten je u tekst Izvješća o prometnoj infrastrukturi srednje i jugoistočne Europe o kojem se raspravljalo i glasovalo na Odboru za promet i turizam Europskog parlamenta, navodi se u priopćenju.
„Do sada je luka Rijeka bila uključena samo u Mediteranski koridor. Sve ostale sjevernojadranske luke, Venecija, Trst, Koper i Ravenna, priključene su na oba TEN-T koridora: na Mediteranski te na koridor Baltik-Jadran. Zbog toga je luka Rijeka manje konkurentna u odnosu na ostale jadranske luke“, upozorava Radoš.
Radoš je izrazio očekivanje da će odluka Odbora za promet o priključenju luke Rijeka na koridor Baltik-Jadran, nakon rasprave na plenarnoj sjednici, biti prihvaćena kao rezolucija Europskog parlamenta.
„Ta odluka, iako još nije obvezujuća, predstavlja veliki korak prema povećanju konkurentnosti luke Rijeka te boljem korištenju potencijala željezničke pruge Pivka-Šapjane-Rijeka. Priključenjem luke Rijeka na važan koridor Baltik-Jadran značajno bi se poboljšala ukupna prometna infrastruktura Srednje i Jugoistočne Europe“, naglasio je Radoš.
Koridor Baltik-Jadran povezuje sjeverni Jadran s lukama na Baltiku, a prolazi važnim europskim tržištima Austrije, Slovačke, Češke i Poljske. Priključenje luke Rijeka na koridor Baltik-Jadran otvara i mogućnost dodatnog financiranja projekata u području prometa novcem iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Pristup tim sredstvima u interesu je luke Rijeka i cijele Hrvatske, ali i u interesu gospodarstva Europske unije. Dodatna sredstva omogućit će i modernizaciju važnog željezničkog pravca Pivka-Šapjane-Rijeka, čime bi se konačno riješio problem „uskog grla“ koji ta dionica predstavlja za luku Rijeka, zaključio je Radoš.