Vezano za HRT, na koji se odnosi jedan od Mostovih zahtjeva, Plenković je rekao da se HDZ zalaže za restrukturiranje javnog servisa. Pitanje visine pretplate Hrvatske radiotelevizije samo je jedna od tema i o njoj ne mogu odlučivati dvije političke stranke, rekao je Plenković govoreći o mogućem smanjenju RTV pristojbe.
U razgovoru za Novu TV predsjednik HDZ-a podsjetio je da je odluka o visini pretplate u nadležnosti Nadzornog odbora, za što treba promijeniti programski sporazum između Vlade i HRT-a.
Plenković je također za četvrtak najavio drugi razgovor s predstavnicima nacionalnih manjina, napomenuvši da sada njihovi stručnjaci razmjenjuju pojedine postavke koje su bitne manjinskim predstavnicima, prije svega je riječ o manjinskim pravima.
"Kada se usuglasimo o pojedinim točkama koje mogu biti dio naše platfrome rada buduće Vlade, tada ne bi bilo nikakvog problema da oni podržavaju Vladu", ocijenio je Plenković.
Istaknuo je kako dosad nije bilo govora o tome da netko od manjinskih predstavnika i formalno sjedi u Vladi na ministarskoj razini. "U ovoj fazi stav HDZ-a, a čini mi da to dijeli i Most, jest da bi manjinski predstavnici, u slučaju da nas podrže, podržavali vladu iz Hrvatskog sabora, no još se nije razgovaralo bi li u Saboru imali visoku dužnost", dodao je.
Upitan hoće li u budućoj Vladi ostati dosadašnji ministar kulture Zlatko Hasanbegović, s obzirom da mediji prenose kako je on sporan manjinskim zastupnicima, Plenković je rekao kako na sastanku koji je s njima vodio prošli tjedan nitko nije spominjao bilo kojeg ministra ili bilo koji uvjet.
"O imenima ćemo razgovarati kada za to dođe vrijeme, HDZ ima niz kvalitetnih ljudi u svim resorima, mnogi kolege konkuriraju i oni koji su bili ministri i oni koji su bili saborski zastupnici, ne bih spekulirao o imenima", rekao je.
Dosadašnji tijek pregovora s Mostom predsjednik HDZ-a ocijenio je vrlo konstruktivnima i kvalitetnima; prošli su svih sedam točaka, a kada je riječ o gospodarskom pojasu, usuglasili su se da je potrebno započeti proces koji bi uključio konzultacije i s drugim državama, s našim stručnjacima i s Europskom komisijom o tome kada bi i u kojem trenutku bilo primjereno vidjeti mogućnost da se proglasi isključivi gospodarski pojas, odnosno ZERP koji trenutno postoji.
Plenković ne smatra tu točku prijepornom, s obzirom da postoji interes zaštite Jadrana, postoji Konvencija iz 1982. o pravu mora i Hrvatska ima pravo proglasiti isključivo gospodarski pojas.
"Naravno, u kontekstu onoga što se zbivalo posljednjih trinaest godina, sjetimo se rasprave 2003. godine. Mislim da se možemo konzultirati s našim partnerima i vidjeti koji je to trenutak i u kojem se okviru to može napraviti, išli bismo na jedan zaključak Vlade gdje bi zadužili nadležne resore koji bi se bavili tom temom u razdoblju koje je pred nama", naglasio je.
Vezano za početak konzultacije kod predsjednice Republike i prikupljanje potpisa za uvjerljivu većinu u Saboru, Plenković je rekao kako je siguran da će imati više nego dovoljan broj potpisa. "Ja u ovome trenutku nemam informacije o tome kada će biti sazvane konzultacije kod predsjednice Republike, imamo još neko vrijeme", rekao je podsjetivši da službeni i konačni rezultati izbora još nisu proglašeni.
"Tek kada se oni proglase, slijedi početak roka od 20 dana i u tom roku će sve biti vrlo precizno riješeno", istaknuo je.
Na upit želite li doći kod Predsjednice s potpisima više nego potrebnih 76 već na prve konzultacije, odgovorio je kako će vidjeti. "To nije nužno. Mi imamo dovoljnu potporu već u ovom trenutku. Želimo s punim poštovanjem pristupiti pregovorima koje vodimo i s Mostom i s predstavnicima nacionalnih manjina kako bismo imali konsenzus da oni podržavaju Hrvatsku demokratsku zajednicu, kao pobjednika ovih izbora s mogućnošću da dobijemo povjerenje predsjednice za sastavljanje nove vlade", rekao je.
Na pitanje o njegovoj nedavnoj izjavi za njemačku televiziju ARD kako mu je cilj da nema ekstremizma u HDZ-u, Plenković je rekao da radi ono što je htio utemeljitelj HDZ-a, dr. Tuđman, da ta stranka bude najveća hrvatska stožerna stranka na političkoj sceni, profilirana desnom centru, narodnjačka i demokršćanska, što je pozicija koja nije na krajnosti političkog spektra.