IZBORI 2016. Od ponoći u Hrvatskoj izborna šutnja

 Izborna šutnja traje cijelu subotu i nedjelju do 19 sati, to jest do zatvaranja birališta.
 U inozemstvu, u 49 država gdje se također bira novi saziv Hrvatskog sabora, šutnja je počela dan prije, s prvim minutama petka i trajat će do nedjelje u 19 sati.
Za izborne šutnje zabranjeno je objavljivati izjave, intervjue, fotografije sudionika, kao i procjene izbornih rezultata.
 Kazne za kršenje šutnje ne postoje, no predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Branko Hrvatin poziva izborne sudionike da je poštuju.
 "Suzdržite se od izborne promidžbe u dane izborne šutnje, poštujte zakonske odredbe i sve što DIP bude naložio“", poručio je Hrvatin strankama, koalicijama i kandidatima.
 Sudionike izbora, DIP je pozvao da za izborne šutnje ne objavljuju promidžbene poruke u medijima, ne postavljaju nove promidžbene plakate ili letke, ne pozivaju telefonski birače, ne šalju im SMS poruke ili elektroničku poštu.
 Medijske nakladnike podsjeća da su dužni iz programskih sadržaja ukloniti sve što predstavlja izbornu promidžbu, primjerice reklame, linkove i slikovne linkove-oglase (banneri) na portalima koji vode na internetske stranice izbornih sudionika.
 Svoje programe i kandidate izborni su sudionici mogli službeno predstavljati u proteklih 25 dana i sedam sati, toliko je, naime trajala službena kampanja kojom je "prošlo" gotovo 2. 500 kandidata
 Drugi put u deset mjeseci hrvatski birači izlaze na birališta kako bi izabrali novi sastav parlamenta i posredno odlučili tko će formirati novu vladu.
 Na posljednjim izborima za Sabor u studenom 2015. tijesno je pobijedila HDZ-ova Domoljubna koalicija koja je nakon mukotrpnih pregovora s Mostom nezavisnih lista formirala Vladu s nestranačkim premijerom Tihomirom Oreškovićem.
 Tu su vladu obilježile stalne napetosti među partnerima, koje su kulminirale pred ljeto kada je HDZ, želeći izbjeći propitivanje povjerenja potpredsjedniku Vlade i tadašnjem šefu HDZ-a Tomislavu Karamarku, inicirao rušenje Oreškovićeve Vlade u Saboru što je saborska većina i učinila, po prvi put u modernoj Hrvatskoj.
 Nakon pada Vlade, Sabor se sam raspustio, a hrvatski birači će njegov novi, deveti saziv birati u nedjelju, 11. rujna.  Bira se 151 zastupnik - 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri bira dijaspora, odnosno hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu, u XI. izbornoj jedinici koju praktično čini cijeli svijet, a osam zastupnika biraju pripadnici nacionalnih manjina u XII. izbornoj jedinici koju čini cijela Hrvatska.
 Nedjeljni izbori drugi su parlamentarni izbori na kojima birači mogu koristiti preferencijalni glas, dakle na listi za koju glasuju mogu zaokružiti i ime kandidata kojemu daju prednost.