"Skretanjem praktično HDZ-a u centar, odnosno prema lijevo otvoren je veći prostor na desnom dijelu biračkog spektra, vjerujemo da ćemo ga upravo mi popuniti", izjavio je Srb nakon što je s koalicijskim partnerima predao kandidacijske liste Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) koje ih je već zaprimilo više od 150, rok za predaju listi i kandidatura istječe u ponoć.
Predsjednika HSP-a ne zabrinjava poruka bivše 'pravašice', sada 'konzervativke' Ruže Tomašić kako je glas za pravaše izgubljen glas, odnosno glas za SDP.
"Ona je u jednom trenutku rekla da bi bila spremna podržati SDP, pa da je pravaštvo stvar prošlosti... to birače neće dovesti u zabludu", uvjeren je Srb.
U Pomaku jasno povlače granicu imeđu njih i druge pravaške Domovinske koalicije.
"Oni su bili u situaciji da se bore za bolju Hrvatsku, ali su imali tutore i zato smo tu gdje jesmo", kaže Ivan Pandža (HČSP) i napominje kako se HSP i HČSP, kao najstarije stranke u Hrvatskoj, već 160 godina bore za bolju Hrvatsku.
"Mi smo suverenistička opcija, zalažemo se za lustarciju, to nas razlikuje od drugih. Nama je srce Hrvatska", tumači Mate Knezović (OS).
Koaliciju Pomak čine HSP; HČSP, Obiteljska stranka i Akcija za bolju Hrvatsku, a na izbore izlazi u svih deset izbornih jednica u Hrvatskoj, te u onoj za dijasporu.
Osim čelnika stranka na listama su i neovisni kandidati poput glumca Božidara Alića, katoličke aktivistice Ružice Ćavar, novinarke Nade Prkačin.
Nema predaje očekuje dobar rezultat
Svoju kandidaturu DIP-u je predala i koalicija Nema prodaje, koju čine Pokret zajedno, Slobodna Hrvatska i Nezavisna lista Stipe Petrine koja na izbore izlazi u svim jednicama u Hrvatskoj, a u 9. sa strankom Hrvatskog zajedništva, Strankom umirovljenika i OraH-om.
Petrina kaže da očekuju dobar rezultat, ali da se njime ne opterećuje. "Prvo treba obaviti posao, vidjet ćemo je li moj boravak u Saboru dobro iskorišten, jesu li birači to prepoznali i hoće li to honorirati na izborima", rekao je Petrina novinarima. Poručuje i da ta koalicije ne želi koalirati s onima koji su obnašali vlast 25 godina, "ni u jednom slučaju ni sa SDP-om ni HDZ-om, a eto, na žalost, ni s Mostom".
Ipak, napominje da, ukoliko njegova ili ruke koalicije budu presudne da se formira Sabor, mogu podržati stranu kojoj bude "falit", ali ni bi podržali ni jednu vladu.
Mostovu listu za 'dijasporu' nosi oceanolog iz New Jerseya
Gordan Grgurić, sveučilišni profesor oceanologije iz New Jerseya, nosi listu Mosta NL za 11. jedinicu u kojoj tri zastupnika bira dijaspora, odnosno Hrvati diljem svijeta, na 14. mjestu je Ivica Relković, jedan od Mostovih utemeljitelja.
Relković poručuje kako Mostu nisu imperativ tri mandata, nego povezivanje Hrvata.
Želimo da se Hrvat iz New Jerseya poveže sa onim iz Canbere, da Hrvati iz BiH ne budu oni koji za nekoga trebaju glasovati, nego povezivati se, kaže Relković.
Grgurić, koji već više od 30 godina živi u Sjednjenim Državama, kaže da si je pri odlasku iz Hrvatske zacrtao ostati povezan s domovinom, a u tome mu pomaže hobi – lego kockice, član je hrvatskog kluba Kockica, kluba odraslih lego entuzijasta koji su osvojili nekoliko međunarodnih nagrada. Grgurić je autor makete osječke Glavne pošte koja je ove godine dobila prvu nagradu na jednoj od najvećih izložbi u Chicagu.
Aktivist Petrović sa laburistima
Liste su predali i Hrvatski laburisti, čiji predsjednik Tomislav Končevski očekuje da će stranka nakon izbora u Saboru imati svoj klub, odnosno najmanje tri zastupnika.
To što je bivša predsjednica stranke Nansi Tirelli završila na listi Milana Bandića Končevski nije želio komentirati. "To je osobna stvar gospođe Tirelli", poručio je.
Među kandidatima laburista je i aktivist Zorislav Antun Petrović, koji je objasnio kako je riječ o jednoj od dvije stranke u Hrvatskoj koje ne dopuštaju članstvo osobama protiv kojih je podignuta kaznena prijava. Smatra kako je to nužno za podizanje demokratskih standarda, a očekuje da će laburisti promicati zakonska rješenja koja će biti brana korupciji.
Svoje kandidature DIP-u donose i kandidati za zastupnike nacionalnih manjina, do večeras ih stiglo 26, najviše – sedam za jednog zastupnika pet nacionalnih manjina (albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske).