FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

OI Rio: kronologija olimpijskih igara (26) Atlanta, 1996.

Autor: Ante Drpić

ZAGREB, 3. kolovoza 2016. (Hina) - Kratki pregled zbivanja na XXVI. olimpijskim igrama održanima u Atlanti od 19. srpnja do 4. kolovoza 1996. prema službenim podacima MOO-a
 

- broj sudionika: 10.318 (3512 žena i 6806 muškaraca)

- broj zemalja sudionica: 197

- broj sportova: 26

- broj disciplina: 271

- Igre je otvorio: predsjednik Bill Clinton

- olimpijski plamen: boksač Muhammad Ali

- olimpijska prisega sportaša: košarkašica Teresa Edwards

- olimpijska prisega sudaca: sudac za skokove u vodu Hobie Billingsly

- gradovi protukandidati: Atena, Beograd, Manchester, Melbourne i Toronto

- novinari: 15.108 (5695 iz tiska i 9413 iz elektronskih medija)

- volonteri: 47.466

Na Igrama je nastupilo 84 hrvatska sportaša koji su se natjecali u 14 sportova i osvojili zlatno odličje u rukometu i srebrno u vaterpolu. Zastavu na svečanom otvaranju nosio je vaterpolist Perica Bukić.

U Atlanti je prvi put, zahvaljujući rukometašima, svirana hrvatska himna i na najviši jarbol podignuta hrvatska trobojnica. U finalnom susretu rukometnog turnira naša je momčad svladala Švedsku sa 27:26. U zlatnoj ekipi koju je vodio izbornik Velimir Kljaić igrali su: Patrik Ćavar, Valner Franković, Slavko Goluža, Bruno Gudelj, Vladimir Jelčić, Božidar Jović, Nenad Kljajić, Venio Losert, Valter Matošević, Zoran Mikulić, Alvaro Načinović, Goran Perkovac, Iztok Puc, Zlatko Saračević, Irfan Smajlagić i Vladimir Šujster.

Drugu medalju u Atlanti za Hrvatsku osvojili su vaterpolisti koji su izgubili finalni susret protiv Španjolske sa 5:7. Srebrno odličje zaslužila je ekipa izbornika Brune Silića u sastavu: Maro Balić, Perica Bukić, Damir Glavan, Igor Hinić, Vjekoslav Kobešćak, Joško Kreković, Ognjen Kržić, Dubravko Šimenc, Siniša Školneković, Ratko Štritof, Tino Vegar, Renato Vrbičić i Zdeslav Vrdoljak.

Kada je najavio da ide na dotad neostvareno, pobjede na 200 i 400 m, američki sprinter Michael Johnson postao je medijskom zvijezdom broj jedan. Zbog njega je promijenjena i satnica atletskih natjecanja. Neposredno prije Igara, na američkim trialsima, srušio je 17 godina star svjetski rekord na 200 m, istrčavši 19,66 sekundi. U olimpijskom finalu bio je još briljantniji i pobijedio s nevjerojatnih 19,32.

Na 400 m došao je s "mirazom" od 54 uzastopne pobjede. Trijumfirao je uvjerljivo, s deset metara prednosti, što je najveća zabilježena razlika u povijesti igara. Sedam je godina bio nepobjediv na 400 metara, a 1999. postavio je svjetski rekord i u toj disciplini, s vremenom 43,18 sekundi. Olimpijsku karijeru završio je u Sydneyu, gdje je obranio naslov na 400 metara, te sudjelovao u pobjedničkoj štafeti 4x400 metara. Sa zlatom iz Barcelone 1992. na 4x400 m, skupio je pet zlatnih olimpijskih odličja.

Junakinje plivačkih natjecanja bile su Irkinja Michelle Smith i Amerikanka Amy van Dyken. Smith je osvojila tri zlata i jednu broncu. Pobijedila je na 200 i 400 m mješovito te na 400 m slobodno, a treća je bila na 200m leptir. Van Dyken pobijedila je na 50 m slobodno i 100 m leptir, a još dva zlata osvojila je u štafetama.

 

(Hina) xad yad

An unhandled error has occurred. Reload 🗙