U takve soli koje nisu jodirane, a nalaze se na hrvatskom tržištu, ubraja se himalajska sol, cvijet soli, crna sol itd.
Istraživanje je pokazalo da su čak u 70 posto konzumenati tih vrsta soli žene, a među njima najveći broj u dobnoj skupini od 25 do 34 godine.
Budući da su te žene u fertilnoj dobi, tijekom trudnoće i dojenja izložene su većem riziku od poremećaja uzrokovanim nedostatnim unosom joda, zaključuju u Agenciji.
Također ih zabrinjava podatak da čak 90 posto konzumenata nejodiranih soli smatra da je važna konzumacija jodirane soli te nisu svjesni kako soli koje konzumiraju ne sadrže jod. Sve ovo, drže, ukazuje na potrebu za informiranjem potrošača o sadržaju joda u pojedinim vrstama soli i o opasnostima koje uzrokuje deficit joda.
Nedostatan unos joda uzrokuje brojne funkcijske i razvojne poremećaje od kojih je najvažnije zaostajanje u psihomotornom razvoju. Najosjetljivije skupine su trudnice, dojilje i mala djeca.
U svjetskim razmjerima, jodna deficijencija je najvažniji uzrok oštećenja mozga upravo kod spomenutih skupina, te jedini uzrok oštećenja koji se može jednostavno prevenirati.
Glavni izvori joda u hrani su morski plodovi, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi te jodirana sol. Jodiranje soli je u svijetu najčešće korištena metoda za kontrolu i eliminaciju poremećaja uzrokovanih nedostatkom joda.
Hrvatska je u prošlosti bila područje s izrazitim nedostatkom joda uz pojavu kretenizma.
Zbog prisutnosti blagog do umjerenog nedostatka joda, 1996. godine uvedena je zakonska obveza jodiranja soli a kao rezultat Hrvatska je postigla dostatan unos joda što su potvrdila i istraživanja provedena 2009. godine.
Na svjetskoj razini postoje inicijative za smanjenje prekomjernog unosa soli zbog štetnog utjecaja na zdravlje, a u Hrvatskoj je inicijativa definirana Strateškim planom za smanjenje prekomjerno unosa kuhinjske soli 2015.2019., kojemu je cilj smanjiti unos soli na 9,3 grama dnevno. Međutim, važno je istaknuti da niti tako smanjeni unos soli neće prouzročiti deficit unosa joda.