Prema ovom planu, tijela država članica nastavit će se baviti svakodnevnim upravljanjem vanjskim granicama, ali ako dođe do pritiska na vanjskim granicama, država članica moći će zatražiti pomoć od Europske agencije za graničnu i obalnu stražu, koja će moći brzo razmjestiti timove granične straže na granice te države članice domaćina.
Za usvajanje prijedloga uredbe o Europskoj graničnoj i obalnoj straži izjasnio se 481 zastupnik Europskog parlamenta koji broji 751 zastupnika.
Artis Pabriks, izvjestitelj EP-a za to pitanje smatra da taj dokument ima "veliku vrijednost za Europsku uniju".
"Jako sam sretan zbog ishoda glasovanja u Parlamentu. Vjerujem da ovaj zakon ima veliku vrijednost za EU, posebice u ovim vremenima", kazao je Pabriks na konferenciji za novinare nakon glasovanja.
Ovaj je zakon dobar jer pruža važnu dodatnu pomoć zemljama članicama u slučaju da se granice nađu pod pritiskom, poput migracijskog vala, smatra Pabriks, naglašavajući pritom da EBCG ni u kojem slučaju neće biti prijetnja nacionalnoj suverenosti.
"Agencija je dodatak koji nikako neće ugroziti suverenost zemalja članica", istaknuo je Pabriks.
Bivši latvijski ministar obrane i eurozastupnik iz redova Europske pučke stranke (EPP) smatra da je donošenje ovako važnog dokumenta u samo četiri do pet mjeseci pokazatelj da se može biti učinkovit u kratkom vremenu.
"Učinili smo to brzo i pritom nismo ugrozili kvalitetu ovog zakona", rekao je Pabriks, dodajući da se to "ne dešava prečesto u EU".
Također je kazao da bez obzira na oprečna mišljenja o snažnijoj ili slabijoj integraciji EU-a, ovaj zakon pokazuje da se može "jako dobro surađivati".
"Prvi puta u povijesti EU-a imat ćemo snage za brzo djelovanje u kojima sudjeluju sve članice, za dobrobit zajedničke sigurnosti", rekao je Pabriks.
Za političare, frakcije koji su glasovali protiv uspostave Agencije je ocijenio da ili "žive u oblacima" ili "ih nije briga za sigurnost zemalja članica i građana".
Agencija će, kako je dan ranije Pabriks objasnio u izvješću o EBCG-u, brojati 1500 ljudi iz svih članica Unije, uključujući i Hrvatsku koja će sudjelovati s 65 pripadnika granične i obalne straže. Međunarodne europske snage rasporedit će se tek na poziv zemlje članice čije se granice nađu pod pritiskom zbog, primjerice, stihijskog dolaska migranata ili organiziranog kriminala. Ukoliko Bruxelles zaključi da neka članica ne uspijeva sama osigurati svoje granice i suverenost teritorija te obraniti schengenski prostor, predložit će joj se tzv. "korektivne mjere" koje mora provesti.
Ukoliko se i to pokaže neučinkovitim, Europska komisija će Vijeću EU-a predložiti operativni plan koji, a susjedne bi države mogle ponovo uvesti unutarnju kontrolu granica.
Godišnji budžet Agencije iznosit će oko 300 milijuna eura, a Pabriks smatra da nije pretjeran. Frontex je raspolagao s godišnjim budžetom od 142 milijuna eura.
Hrvatski zastupnik Tonino Picula (SDP/S&D) na ovom je zakonskom prijedlogu radio kao izvjestitelj u sjeni i u svibnju je Odbor za vanjske poslove EP-a, većinom glasova usvojio svih 19 njegovih amandmana, što je danas potvrđeno i na plenarnoj sjednici, priopćio je ured zastupnika.
Picula je tražio da Agencija bude na raspolaganju i članicama Unije koje još nisu dio Schengena, uključujući Hrvatsku.
"Stoga pozdravljam kompromis o uključivanju Hrvatske, Rumunjske i Bugarske jer Schengen ne treba spašavati tako da se žicom ili direktivama izostavljaju članice koje još nisu u potpunosti dio Schengena", rekao je Picula.
Isto tako, upozorio je Picula u svom govoru u parlamentu, Agencija mora poštivati neke "ključne elemente: temeljna prava i načela zabrane protjerivanja; neovisnost od službenika koji će obrađivati pritužbe o mogućim kršenjima ljudskih prava; dostupnost prevedenih dokumenata o pravilima i pravima azilanata te poštivanje načela potrage i spašavanja".
Zakon o Europskoj graničnoj i obalnoj straži sada čeka i na potvrdu Vijeća EU-a.