"Imat ćemo agenciju s većim ovlastima i odgovornostima koja ce moci pružiti pomoć bilo kojoj zemlji članici suočenoj s nesrazmjernim migrantskim pritiscima ili bilo kojim drugim izazovima na njezinim vanjskim granicama", kazao je Pabriks predstavljajući izvješće o prvoj agenciji u povijesti EU-a koja će raspolagati snagama za brzo djelovanje.
Europska granična i obalna straža uključivat će europsku agenciju za zaštitu vanjskih granica (Frontex) i nacionalna tijela zemalja članica, o čemu je krajem lipnja postignut politički dogovor pregovarača Vijeća EU-a, Europske komisije i Europskog parlamenta.
"Europska unija nije bila pripremljena za prošlogodišnji masovni priljev izbjeglica bez presedana. (...) Kako bismo se sa sličnim izazovima mogli uhvatiti u koštac na samom početku, a ne na kraju, potrebno je imati agenciju koja može odgovoriti na takve izazove", kazao je Pabriks.
Da bi postala operabilna, dodao je, biti će potrebno najmanje tri mjeseca, a te će snage također moći pružati pomoć i zemljama poput Hrvatske koje su članice EU-a ali nisu dio Schengena.
Agencija neće imati svoju vlastitu stražu, ali će imati pričuvu službenika graničnog nadzora koje osiguravaju države članice.
Kako je najavljeno, agencija će brojati 1500 ljudi iz svih članica Unije, uključujući i Hrvatsku, sjedište će joj, kao i Frontexu, biti u Varšavi, ali će biti znatno snažnija i u ljudstvu i opremi (od uređaja za uzimanje otisaka prstiju, do bespilotnih letjelica i brodova).
Hrvatska će u u EBCG-u sudjelovati sa 65 pripadnika snaga granične i obalne straže, dok će primjerice susjedna Slovenija sudjelovati s 35, Mađarska s 40, Austrija s 34, a Grcka s 50 ljudi.
Najveći doprinos će dati Njemačka (225), Francuska (170), Italija (125), Španjolska 111 i Poljska (100).
Osim u osiguravanju granica, EBGC ce imati i ovlasti vraćati migrante koji ne ispunjavaju uvjete za traženje azila, no tek nakon odluke koju donesu nadležna nacionalna tijela.
Agencija kao svojevrsni "Frontex Plus", ističe Pabriks, bit će pomoćno sredstvo državama u očuvanju sigurnosti vanjskih granica Unije te Europska granična i obalna straža ni na koji način neće ugroziti nacionalnu suverenost.
Međunarodne europske snage rasporedit će se tek na poziv zemlje članice čije se granice nađu pod pritiskom zbog, primjerice, stihijskog dolaska migranata ili organiziranog kriminala. Ukoliko Bruxelles zaključi da neka članica ne uspijeva sama osigurati svoje granice i suverenost teritorija te obraniti schengenski prostor, predložit će joj se tzv. "korektivne mjere" koje mora provesti.
Ukoliko se i to pokaže neučinkovitim, Europska komisija će Vijeću EU-a predložiti operativni plan koji, ako ga Vijeće usvoji, članica mora prihvatiti, a susjedne bi države mogle ponovo uvesti unutarnju kontrolu granica.
"Ako jedna članica ne čuva svoje granice, ostale zemlje i njihova sigurnost ne smiju biti njezini taoci", istaknuo je Pabriks. EBCG neće odmah u potpunosti moći vratiti povjerenje u schengensku zonu, no što Agencija bude učinkovitija, to će biti manje potrebe za podizanjem ograda i zidova, pojašnjava bivši latvijski ministar obrane.
Prilikom razmještanja europskih snaga za brzo djelovanje, nastavio je, vodit će se računa o međunarodnim zakonima.
Godišnji budžet Agencije iznosit će oko 300 milijuna eura, a Pabriks smatra da nije pretjeran. Frontex je raspolagao s godišnjim budžetom od 142 milijuna eura.
Dimitris Avtamopulous, povjerenik Europske komisije za migracije, kazao je da "nemamo vremena za gubljenje". "Ovo je jedinstveni trenutak da ovu uspješnu priču pretvorimo u realnost", rekao je i pozvao zastupnike da u četvrtak potvrde politički dogovor i daju zeleno svjetlo EBCG-u.
"Bit će to snažna poruka našim građanima koji traže jednu stvar: rezultate i učinkovitu suradnju", poručio je europski povjerenik.
Avramopulos smatra da sutrašnje izglasavanje zakona ima i simboličku i pravnu dimenziju jer u praksi priznaje da su vanjske granice EU-a zajedničke europske granice za koje smo svi odgovorni.