Osim toga, Komisija je predložila dopunu audiovizualnih propisa radi stvaranja poštenijeg okruženja za sve dionike, promicanja europskih filmova, zaštite djece te učinkovitijeg suzbijanja govora mržnje.
Komisija je predstavila i novi pristup internetskim platformama.
„Vrlo često građani nemaju pravo pristupa najboljim ponudama pri kupnji na internetu ili odustanu od prekogranične kupnje zbog previsoke cijene dostave ili zato što nisu sigurni kako ostvariti svoja prava u slučaju nepravilnosti. Želimo riješiti probleme zbog kojih potrošači i poduzeća ne mogu potpuno iskoristiti mogućnosti kupnje i prodaje proizvoda i usluga na internetu. Želimo i da internetske platforme te audiovizualni i kreativni sektori budu pokretači digitalne ekonomije, umjesto da ih opterećujemo nepotrebnim pravilima. Potrebna im je sigurnost modernog i pravednog pravnog okruženja i to je ono što im danas nudimo“, rekao je potpredsjednik zadužen za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip.
„Inicijativom protiv geografskog blokiranja ostvarili smo ravnotežu između interesa potrošača za internetskom kupnjom bez granica i zadovoljavajuće pravne sigurnosti za poduzeća. Uvjeren sam da ćemo našim pristupom, uzimajući u obzir posebnosti određenih sektora, dati pravi poticaj prekograničnoj e-trgovini u EU-u”, rekao je povjerenik za digitalno gospodarstvo i društvo Guenther H. Oettinger.
„Diskriminacija među potrošačima EU-a kojoj je cilj segmentirati tržišta prema nacionalnim granicama nedopustiva je na jedinstvenom tržištu. Uz jasnija pravila, bolju provedbu i cjenovno pristupačniju prekograničnu dostavu paketa potrošači i poduzeća, osobito mala i srednja, na najbolji će način moći iskoristiti mogućnosti jedinstvenog tržišta EU-a i prekogranične e-trgovine”, rekla je povjerenica za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i mala i srednja poduzeća Elzbieta Bienkowska.
„Previše ljudi u Europi oklijeva kupovati putem interneta jer ne znaju svoja prava ili misle da ih je teško ostvariti. Želim da potrošači putem interneta kupuju s jednakim povjerenjem kao što bi to činili na uobičajeni način. Osnažit ćemo tijela za zaštitu potrošača kako bi se poboljšala provedba prava potrošača na internetu i omogućilo suzbijanje prijevara. Današnji paket važan je korak kojim se zaštita potrošača usklađuje sa suvremenim internetskim okruženjem, a trgovcima pruža pravna sigurnost”, rekla je povjerenica za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova Vera Jourova.
Borzan: U EU ne smiju postojati potrošači drugog reda
Hrvatska zastupnica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta Biljana Borzan pozdravila je prijedlog, naglasivši kako je krajnje vrijeme da se ostvari potencijal digitalnog tržišta koji bi prema nekim projekcijama mogao povećati BDP Europske unije za 1,7 posto na godišnjoj razini, priopćio je ured zastupnice.
Istraživanja pokazuju da se više od polovice potrošača u EU ne osjeća sigurno kupovati online. Upravo zato je Borzan predložila uvođenje prepoznatljive oznake sigurne online kupnje za trgovce sa sjedištem u EU, kakva sada, primjerice, postoji za online ljekarne. Na taj način pošteni će trgovci bili privilegirani u srazu s konkurencijom koja se ne pridržava europskih direktiva, a kupci će znati kod koga mogu kupovati s povjerenjem.
"Još u siječnju ove godine Europski parlament je usvojio i moje prijedloge o smanjenju diskriminacije na online tržištu u Aktu o digitalnom tržištu. Prije svega to je diskriminacija prema mjestu prebivališta (geoblokiranje). Hrvatski potrošači se žale kako nemaju pristup nekim online sadržajima, ili kako u zadnjem koraku online kupovine saznaju da je dostava za njih skuplja ili da je uopće nema", kazala je Borzan.
Gotovo polovica potrošača u EU ne kupuje online iz drugih država članica zbog problema dostave. Samo 5 posto prekograničnih dostava je besplatno, a u pravilu su duplo skuplje nego dostave unutar jedne nacionalne države. Najčešće cijene dostave nemaju veze s kilometražom.
"Imamo primjere gdje je dostava paketa od 2 kilograma unutar Njemačke za rutu od 600 kilometara oko 7 eura, a dostava iz Njemačke u Nizozemsku za rutu od 40 km oko 17 eura", komentira Borzan.
Borzan je istaknula kako u EU ne smiju postojati potrošači drugog reda. Osvrnula se i na digitalna dobra poput e-knjiga, filmova ili pretplata na različite kanale.
"Prema istraživanju iz 2015., 80 posto potrošača bi radije kupilo sadržaj kada bi im bio dostupan i po razumnoj cijeni, nego posezalo za ilegalnim izvorima. Postojeće tržišne barijere onemogućuju potrošače da uopće kupe sadržaj, ili da legalno kupljeni sadržaj koriste kada prijeđu granicu. Prema istraživanju EK, procjenjuje se da je šteta prema potrošačima prilikom kupovine digitalnih sadržaja oko 64 milijarde eura na godinu", kaže Borzan, navodi se u priopćenju.