Ovogodišnja tema odabrana je s obzirom na to da su kulturni krajolici, kao odraz socijalne, kulturne i ekonomske prošlosti neke države ili regije i svojevrstan muzej bez zidova, bitan dio nacionalnog identiteta.
"Kulturni krajolici mogu se definirati kao mjesta koja utjelovljuju neraskidivu vezu materijalne i nematerijalne baštine na određenom području, te bez obzira na veličinu, s vremenom postaju mjesta identiteta", rekla je Tončika Cukrov iz Muzejskog dokumentacijskog centra, koji je 1980. inicirao obilježavanje Međunarodnog dana muzeja u Hrvatskoj.
"Muzeji su pripremili brojne programe kojima će pokazati kako se vide u temi kulturnih krajolika i koja je njihova uloga u njihovoj zaštiti i očuvanju", najavila je Cukrov na konferenciji za novinare.
Cukrov je objasnila kako se kulturni krajolik ne može "zamrznuti" u muzeju na tradicionalan način, no muzeji mogu dati značajan doprinos da ga se razumije i prepozna njegov potencijal za društveni, kulturni i gospodarski razvoj.
Događanja će se u muzejima održavati cijeli tjedan, u okviru kojega su obuhvaćeni i Međunarodni dan muzeja, 18. svibnja, i Europska noć muzeja, 21. svibnja.
Uz izložbe i veliki broj radionica na temu, koju je tradicionalno odabrao Međunarodni savjet muzeja (ICOM) sa sjedištem u Parizu, muzeji su odgovorili i posebnim programima - posjetima arheološkim lokalitetima, stručnim vodstvima kroz arhitektonsku baštinu, izletima u autohtona ruralna područja i stručnim predavanjima.
Mnogi će muzeji izaći iz svojih prostora - u organizaciji Arheološkog muzeja Istre moći obići čak i podmorska arheološka staza, a velik ih je broj programe organizirao u parkovima.
Pojedini muzeji su napravili istraživanja, brojni su prostora dali fotografiji (Damir Fabijanić će se prenijeti ljepotu Dubrovačkih ljetnikovaca u Muzeju Lapidarium u Novigradu, gdje će se prirediti i turnir u briškuli. Zabavni dio programa donosi i kulinarske radionice utemeljene na kulturnim krajolicima pojedinih područja, primjerice u sklopu Rimskih dana u Gradskom muzeju Vinkovci moći će se naučiti izrada kobasica po uzoru na rimsko doba.
Među brojnim događanjima ističe se program Muzeja grada Šibenika, sa stručnim vodstvom po gradskim fortifikacijskim objektima, tvrđavi Sv. Mihovila, tvrđavi Barone, koja uz pomoć tehnologije proširene stvarnosti u realnom prostoru rekonstruira Šibenik iz 17. stoljeća kao i dva osmanska napada. Uz povijesnu turu po fortifikacijskim objektima, organiziran je posjet lokalitetu Tarac i Spomen obilježju stradalim vatrogascima na otoku Kornatu.
Ove su se godine manifestaciji pridružile i baštinske ustanove - Hrvatski glazbeni zavod organizira šetnju 'gornjogradskim glazbenim krajolikom' kao svojevrsnim muzejem glazbe jer sadrži brojne značajne lokacije za razvoj glazbe u Hrvatskoj. Moderatorica glazbene šetnje, muzikologinja Nada Bezić, građanima će predstaviti koncertne prostore, rodne kuće kuća glazbenika i sjedišta nekadašnjih glazbenih društava, a neizostavni punktovi bit će mjesto na kojem se nalazila rodna kuća Vatroslava Lisinskog te prva dva zagrebačka kazališta.
Muzej grada Koprivnice predstavit će idejnu koncepciju Muzeja Drave, koji bi nastao funkcionalnom prenamjenom sadašnjeg željezničkog mosta preko Drave kod Botova, s ciljem da na suvremeni muzeološki način prezentira povijesne, kulturne, antropološke i gospodarske vrijednosti vezane uz rijeku Dravu i njezin okoliš.
Detaljan program objavljen je na stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra, a ulaz na sva događanja je besplatan.