Povjerenik za proširenje Johannes Hahn pozdravio je rezoluciju o napretku o BiH, o kojoj će Europski parlament glasovati u četvrtak, ocijenivši da ona dobro odražava situaciju u zemlji, posebno njezin povratak na put reformi.
Pozdravio je potporu rezolucije novom pristupu EU-a prema BiH, posebno fokus na socio-ekonomske reforme, reforme u području vladavine prava i javne uprave, predviđene Programom reformi od 2015. do 2018. koji je BiH usvojila u srpnju prošle godine.
Pozvao je također BiH da uspostavi učinkovit mehanizam za koordinaciju tijela vlasti u odnosima s EU-om te da prilagodi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) nakon ulaska Hrvatske u EU kako bi normalizirala trgovinu s EU-om.
"SSP, koji je stupio na snagu u lipnju 2015., odskočna je daska za duboke reforme u zemlji", kazao je, istaknuvši da je Komisija u potpunosti predana promicanju europske perspektive BiH.
"Očekujem od BiH da nastavi provoditi Program reformi ne samo kao ključni uvjet na njezinu putu prema EU-u nego i u najboljem interesu njezinih građana", poručio je, napomenuvši da to uključuje i objavu rezultata popisa stanovništva iz 2013. godine.
Komisija je primila na znanje zahtjev za članstvo, koji je BiH podnijela 15. veljače, kazao je, i smatra da je to još jedan znak predanosti vlasti BiH da odlučno napreduju prema EU, provedu reforme i ispune očekivanja građana.
Nizozemska ministrica obrane Jeanine Hennis-Plasschaert također je u ime Vijeća EU-a pozvala BiH da nastavi ulagati "konkretne i nepovratne napore" u provedbu reformi, posebno u području vladavine prava, uključujući borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, i javne uprave, kao i socio-ekonomske reforme.
Pritom je posebno izdvojila potrebu provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci.
Bosna i Hercegovina treba prema toj presudi promijeniti Ustav i izborno zakonodavstvo kako bi se pripadnicima nacionalnih manjina, odnosno osobama koje ne pripadaju niti jednom od tri konstitutivna naroda, omogućilo da se natječu za položaj člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i izbor u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovina.
Izrazila je također veliku zabrinutost zbog priprema u Republici Srpskoj za organizaciju referenduma o pravosuđu na državnoj razini, upozorivši da bi to moglo dovesti u pitanje koheziju, suverenitet i teritorijalnu cjelovitost zemlje.
Izvjestitelj Europskog parlamenta koji je pripremio izvješće o BiH Cristian Dan Preda (EPP, Rumunjska) istaknuo je da je to što je BiH u veljači predala zahtjev za članstvo najbolji dokaz da napreduje i da novi europski pristup djeluje.
BiH je isto tako pozvao da nastavi provoditi reforme, istaknuvši među ostalim i slobodu izražavanja i medija, kako bi već 2017. mogla dobiti kandidatski status kako i priželjkuje.
Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu u svojim su se istupima, uz poziv na nastavak provedbi reformi, zauzeli i za ustavne promjene kako bi se osigurala ravnopravnost konstitutivnih naroda i svih građana u BiH.
Voditelj Izaslanstva EP-a za odnose s BiH Tonino Picula (SDP, S&D) ocijenio je da su napredak BiH u zadnjih godinu dana i predaja zahtjeva za članstvo "važan doprinos izlasku zemlje iz daytonske u bruxellesu fazu".
Uz rad na ključnim reformama, BiH, kazao je, treba "paralelno raditi i na budućim izbornim i ustavnim reformama koje će je oblikovati u funkcionalnu, inkluzivnu i efikasnu državu utemeljenu na načelima federalizma, supsidijarnosti, ravnopravnosti i jednakopravnosti svih naroda i građana".
Potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP-a Andrej Plenković (HDZ, EPP) pozvao je Vijeće da bez odlaganja procesuira zahtjev BiH za članstvo kako bi Komisija mogla što prije početi s izradom mišljenja i BiH dobiti status kandidata.
Plenković je, uz ostalo, pozvao da se u BiH spriječe dezintegracijski trendovi, osobito iz Republike Srpske, i da se u dogledno vrijeme pristupi ustavnoj reformi.
"Potrebno je u dogledno vrijeme pristupiti ustavnoj reformi koja će jamčiti ravnopravnost konstitutivnih naroda, a osobito osigurati ravnopravnost Hrvata kao najmalobrojnijeg, na načelima federalizacije, decentralizacije, supsidijarnosti i legitimne zastupljenosti", istaknuo je.
Predsjedateljica hrvatske delegacije EPP-a u EP-u i zamjenica predsjednika Izaslanstva EP-a za BiH Dubravka Šuica istaknula je da je ovo prvo izvješće u zadnjih nekoliko godina koje je pozitivno za BiH i izrazila zadovoljstvo što su lideri BiH napokon postigli konsenzus oko europskog puta zemlje.
Šuica je posebno istaknula želju hrvatskog naroda da ostvari svoja prava u BiH, a posebno pravo na hrvatski jezik, odnosno radio i televizijski kanal na hrvatskom.
Zastupnica Ivana Maletić (HDZ, EPP) pozvala je Komisiju da pomogne BiH koristiti sredstva iz EFSI fonda (Junckerov plan za poticanje investicija), jer za sada nema nijednog projekta iz BiH na popisu EIB-a. Zauzela se da Komisija otvori za BiH i sredstva IPA-e za regionalni razvoj, za poljoprivredu i ruralni razvoj te za zapošljavanje i socijalnu politiku.
Zastupnica Marijana Petir (HSS, EPP) pozvala je BiH da se otkloni problem prekograničnog onečišćenja zraka zbog rada rafinerije u Bosanskom Brodu, kao i negativan utjecaj projekta Gornji Horizonti na sliv Neretve.
Zastupnik HNS-a Jozo Radoš (ALDE) rekao je da je put BiH prema EU do sada bio jako spor i kompliciran i da će takav vjerojatno i ostati, ali važno je da se nastavi.
"Nije jasno kako će BiH izgledati na kraju toga puta. Ovo izvješće ne daje odgovore na neka ključna pitanja kao što su ustavne promjene, struktura BiH. Daju se samo načelni zahtjevi, odnosno očekivanja, ali nije ni zadaća Europskog parlamenta u ovome času da daje rješenja i odgovore na ta vrlo komplicirana pitanja", rekao je.
Zastupnica Ruža Tomašić (HKS, ECR) kazala je da "Daytonu treba nadogradnja jer je duboko nepravedan prema Hrvatima, ali ta nadogradnja ne smije biti nametnuta niti skuhana u stranim kuhinjama".