"U ovom izvješću vrlo jasno iznosim protivljenje neselektivnom pristupu i zabrani korištenja tradicionalnih alata i tehnika na području Mediterana i pozivam Komisiju da u skladu sa stručnom podjelom ribarskih alata unutar Mediteranske uredbe razdvoji povlačne mreže koće i tradicionalne obalne mreže potegače jer se potonje koriste za ribolov vrsta koje nisu ugrožene“, objasnila je Tomašić za Hinu.
Osim toga, ta uredba zabranjuje korištenje mreža stajačica izvan gospodarskog ribolova. Krajem 2014. u Hrvatskoj je ukinut mali ribolov kao kategorija ribarstva zbog čega je više od 10.000 malih ribara ostalo bez dozvola jer je isteklo prijelazno razdoblje kojim je malom ribolovu za osobne potrebe bilo dopušteno korištenje jednostrukih mreža stajačica.
"Prema Uredbi korištenje mreža stajačica nije dozvoljeno izvan gospodarskog ribolova. Dana 31. prosinca 2014. završilo je prijelazno razdoblje predviđeno Ugovorom o pristupanju RH EU-u kojim se kategoriji negospodarskog ribolova 'mali ribolov za osobne potrebe' odobravalo korištenje jednostrukih mreža stajačica, ukupne duljine do najviše 200 metara“, kaže Tomašić.
"Prema europskoj regulativi korištenje mreža stajačica nije dozvoljeno izvan gospodarskog ribolova i sad naši mali obalni ribari više ne smiju koristiti mreže koje oduvijek koriste.“
Izvješće poziva i da se donese kvalitetna definicija obalnog i malog obalnog ili tradicionalnog ribarstva na europskoj razini koja će se temeljiti na posebnostima različitih priobalnih područja u EU-u kako bi se izbjegla loša univerzalna rješenja poput dosadašnjih koja su ozbiljno naštetila hrvatskim ribarima.
"Definicija obalnog ribolova (obalni, mali obalni, tradicionalni i dr.) uvelike se razlikuje među državama članicama, ali i unutar pojedine države ovisno o obalnoj regiji, a na razini europskog zakonodavstva trenutno ne postoji zadovoljavajuća definicija. Baš zato ovim izvješćem tražim da se donese definicija obalnog, malog obalnog i tradicijskog ribolova u skladu sa socioekonomskim karakteristikama i posebnostima različitih regija“, kaže Tomašić.
"Također, od Komisije tražim da potakne stvaranje i razvoj ribolovnog turizma koji bi predstavljao novu vrijednost za priobalne zajednice i značajno utjecao na diversifikaciju prihoda od ribarstva“, dodaje.
Izvješće poziva Komisiju i da promiče projekte koji će doprinijeti zaštiti obalnih i otočnih područja kao dijela tradicijske i kulturno-povijesne baštine.
"Prema informacijama dobivenim od strane Ministarstva kulture, postupak zaštite tradicionalnog odnosno malog obalnog ribarstva kao dijela nematerijalnog kulturnog dobra pokrenulo je Ministarstvo kulture na prijedlog Sveučilišta u Zadru i udruge Otočni sabor“, kaže Tomašić.
"No, iako dobrodošla, ovakva vrsta zaštite neće omogućiti korištenje mreža stajačica izvan gospodarskog ribolova. To se može postići samo izmjenama u važećoj regulativi Europske unije. Moje izvješće upravo to inicira i zato je toliko važno. To naravno ne znači da zaštita tradicije i kulturne baštine nije važna. Dapače, i sama sam u ovom izvješću pozvala Komisiju da promiče projekte koji će doprinijeti zaštiti obalnih i otočnih područja kao dijela tradicijske i kulturno-povijesne baštine“, zaključila je Tomašić.
Obalni ribolov obuhvaća 80 posto europske flote
Obalni ribolov izuzetno je značajan oblik ribarstva u EU-u i obuhvaća 80 posto europske flote. Posebno je značajan zbog toga što osigurava visok stupanj zaposlenosti i društveno je i ekološki održiv oblik ribarstva.
Obalni ribolov različito je klasificiran i definiran u pojedinim državama članicama (obalni ribolov, tradicijski, zanatski i dr.). Uredbom (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), mali priobalni ribolov definira se kao ribolov koji obavljaju ribarska plovila čija ukupna duljina ne prelazi 12 metara i koja ne koriste vučnu ribolovnu opremu i to je jedina definicija priobalnog ribolova u zakonodavstvu EU-a.
Za većinu priobalnih i otočnih područja obalni ribolov tradicionalni je oblik ribarstva, odnosno način života i značajan izvor egzistencije. Područja koja ovise o obalnom ribarstvu zahtijevaju stoga posebne mjere i potpore koje će im omogućiti rast i razvoj, objašnjava se u izvješću.
Kvalitetna definicija obalnog i malog obalnog ribarstva
Izvješće poziva Komisiju da donese definiciju obalnog, malog obalnog i tradicijskog ribolova u skladu sa socioekonomskim karakteristikama i posebnostima različitih regija, a ne samo u skladu s dimenzijama i snagom ribarskih plovila s obzirom na činjenicu da postojeći propisi EU-a nisu zadovoljavajući.
Predlaže da se primjeni regionalni pristup kako bi se utvrdila definicija obalnog ribolova na temelju svakog pojedinačnog slučaja u skladu s posebnostima svakog ribarstva. Uz to, predlaže da se u obzir uzmu brojni indikativni kriteriji poput veličine plovila, korištenog ribolovnog alata, selektivnosti ribolovnih tehnika, trajanja izlazaka u ribolov te informacija je li na plovilu njegov vlasnik, tradicionalnih oblika poduzetništva i imovinske i poslovne strukture koja je tradicionalna u tim područjima.
Europsku komisiju se poziva da preispita mogućnost malog obalnog ribolova u otočnim zajednicama, koje zbog vlastite egzistencije tradicionalno ovise o ribarstvu i sudjeluju u ribolovnim aktivnostima tijekom cijele godine.
Preporučuje se i da kao prioritet razmotri socioekonomsku važnost priobalnog ribolova plovilima do 12 metara i malog ribolova u EU-u.
Tradicionalni alati i tehnike
Izražavajući zabrinutost zbog činjenice što su zbog propisa koji nisu povoljni za obalne zajednice iščezle tradicionalne tehnike ribolova i ribarske vještine, izvješće poziva Komisiju da pri sastavljanju zakonskih prijedloga o uporabi alata i tehnika ribolova primjenjuje selektivan pristup kako bi se u obzir uzeo stvaran učinak koji ti alati i tehnike imaju na resurse malog ribolova plovilima do 12 metara u svakom od relevantnih područja.
Neselektivan pristup u pogledu korištenja alata i tehnika ribolova ozbiljno utječe na održivost obalnih i otočnih zajednica koje su već marginalizirane te dovodi do daljnje depopulacije, sprečava razvoj i inovacije, upozorava.
Izvješće ističe da je potrebno izmijeniti Uredbu o mjerama zaštite ribolovnih resursa u Sredozemlju poznatu i kao Mediteranska uredba, koja je donesena 2006. godine i kojom se uređuju pravila za tehničke karakteristike ribolovnog alata i načina njihova korištenja.
Komisiju se poziva da u skladu sa stručnom podjelom ribarskih alata iz Mediteranske uredbe u obzir uzme razlike između povlačnih mreža koća i mreža potegača kako bi se utvrdile najbolje odredbe s ciljem održivije upotrebe svake navedene vrste, uzimajući u obzir najnovija znanstvena mišljenja.
Komisiju se također poziva da izmijeni odredbu o tehničkim specifikacijama ribarskih mreža poput minimalne veličine oka mreže, visine mreže, udaljenosti od obale i dubine na kojoj se mreže mogu koristiti radi diversifikacije ulova kako bi se ravnomjernije iskoristili riblji stokovi i očuvala biološka raznolikost.
Poziva se na izmjenu odredbi postojeće uredbe o udaljenosti od obale i dubini na kojoj se mogu koristiti ribolovni alati kako bi se u obzir uzele geografske specifičnosti pograničnih područja zemalja članica.
Ističe se također da se na ribolov plovilima do 12 metara treba primjenjivati pozitivna diskriminacija.
Komisiju se poziva da zajamči da svim zakonskim inicijativama prethodi opsežna procjena utjecaja, pri kojoj se u obzir uzimaju specifični faktori koji se primjenjuju u svakom ribolovnom području.
Riblji stokovi i kvote
Komisiju se poziva da zajamči provedbu revizije procjene stanja ribljih stokova bitnih za obalni ribolov te ističe da je potrebna analiza utjecaja malog ribolova na riblje stokove s obzirom na to da su vrste koje se love u obalnom ribolovu vrlo značajne za opstanak ribara kojima o njima ovisi svakodnevna zarada.
Izvješće također traži od Komisije i država članica da postupno povećaju kvote dodijeljene malim ribarima kako bi se potaknula ta vrsta društveno i ekološki održivog ribolova.
Razvoj obalnih i otočnih regija
Nadalje, Komisiju se poziva da podupire inovativne projekte i zakonske odredbe kojima se omogućava razvoj obalnih, otočnih i najudaljenijih regija.
Naglašava se da bi se prednost trebala dati projektima u kojima je naglasak na otvaranju i očuvanju održivih radnih mjesta, većem sudjelovanju ekstraktivnog sektora u preradi i prodaji, poticanju oblika poduzetništva povezanih sa socijalnom ekonomijom, poticanju kratkih tržišnih lanaca, uvođenju novih tehnologija u promidžbu i prodaju robe i usluga iz sektora ribarstva, inovacijama u razvoju nove robe i usluga te na očuvanju i zaštiti tradicionalnih uloga.
Komisiju se također poziva da u okviru kohezijske politike promiče projekte kojima će se doprinijeti zaštiti obalnih i otočnih područja kao dijela tradicijske i kulturno-povijesne ribarske i pomorske baštine.
Države članice pozivaju se da prilikom odobravanja financijskih sredstava iz EFPR-a (Europski fond za pomorstvo i ribarstvo) prednost daju malom obalnom ribolovu i da pojednostave postupke za subjekte koji se bave tim vrstama ribolova.
Pritom se ističu posebnosti najudaljenijih regija koje su rezultat njihove udaljenosti i otočnog karaktera i podsjeća da te posebnosti uzrokuju dodatne troškove za obalni ribolov u tim regijama i da bi te dodatne troškove trebalo u potpunosti nadoknaditi iz EFPR-a.
S obzirom na to da su flote obalnog ribolova u najudaljenijim regijama često zastarjele, što utječe na pitanje sigurnosti na brodu, Komisiju se poziva da predloži reviziju uredbe o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo iz 2014. (uredba br. 508/2014) kako bi se odobrile potpore za obnovu plovila za mali obalni ribolov u najudaljenijim regijama, pod uvjetom da se time ne povećava njihov kapacitet.
Komisiju se poziva i da Europskom parlamentu podnese izvješće o akcijskim planovima za razvoj, konkurentnost i održivost malog obalnog ribolova koje su izradile države članice za potrebe EFPR-a.
Žene u ribarstvu
Izvješće skreće pozornost i na nedovoljnu zastupljenost žena u ribarstvu. Osobito ističe ključne zadaće koje žene obavljaju u prerađivačkom lancu te njihovu temeljnu ulogu u sakupljanju školjkaša.
Komisiju se poziva da provede potrebne mjere za pružanje potpore različitim skupinama žena u pomorskom sektoru radi poticanja njihova sudjelovanja i osiguravanja njihove zastupljenosti u svim područjima, i u donošenju odluka i u ribolovnim aktivnostima. Konkretno, traže se posebne mjere za priznavanje i poboljšanje radnih uvjeta žena koje izrađuju mreže, brinu za opskrbu, istovaruju i pakiraju robu.
Jačanje uloge ribarskih zajednica u lokalnom razvoju
Komisiju se isto tako poziva da promiče i potiče osnivanje i rad lokalnih akcijskih skupina u ribarstvu (FLAG-ovi), s obzirom na to da te skupine kontinuirano pružaju potporu i izravno savjetovanje sektoru ribarstva i na taj način promiču društveno uključiv model održivog razvoja u ribolovnim područjima, nadahnjuju mlade i žene da se uključe u nove poslovne projekte i doprinose inovacijama, obnovi infrastrukture, gospodarskim ulaganjima i diversifikaciji.
Komisija bi u uskoj suradnji s državama članicama trebala osnažiti i ulogu Mreže europskih ribarstvenih područja (FARNET), koja pruža značajnu pomoć lokalnim akcijskim skupinama u ribarstvu.
Poziva je se također da pomogne u jačanju uloge ribarskih zajednica u lokalnom razvoju i upravljanju lokalnim ribolovnim resursima te pomorskim aktivnostima.
Diversifikacija u ribarstvu
Izvješće se zauzima za diversifikaciju u sektoru ribarstva koja je potrebna iz niza razloga. Neka obalna i otočna područja suočavaju se, naime, sa značajnim gospodarskim padom koji za posljedicu ima depopulaciju i iseljavanje stanovništva koja priliku traže u sredinama s više mogućnosti za zapošljavanje i obrazovanje. Također, neka obalna ribolovna područja smještena su u blizini gospodarski razvijenih područja (npr. atraktivnih gradova i turističkih destinacija) i usprkos tome ne uspijevaju postići odgovarajući gospodarski rast. Zapravo se na tim područjima povećava pritisak u smislu korištenja morskih resursa i, u odnosu na turizam, sektor ribarstva se marginalizira.
Komisiju se stoga poziva da promiče i podržava ulaganja u diversifikaciju sektora ribarstva razvojem komplementarnih djelatnosti i raznovrsnosti zanimanja u području ribarstva, uključujući ulaganja u plovila, sigurnosnu opremu, osposobljavanje, okolišne usluge u djelatnostima u sektoru ribarstva, kulturne i edukativne aktivnosti u ribolovu, s posebnim naglaskom na zaštiti okoliša i promicanju održivog rasta.
Ključni cilj mora biti financiranje aktivnosti koje su društveno, ekološki i gospodarski održive i kojima se mogu stvoriti radna mjesta, posebno za mlade i žene, ističe se u izvješću.
Turizam je rastuća gospodarska grana i kao takva ima važan potencijal kad je riječ o diversifikaciji ribarstva. Turistička ponuda može se iskoristiti u sektoru ribarstva (riblji proizvodi, restorani, smještaj, udičarski turizam) na način da se prezentiraju kao dio tradicionalne ponude što doprinosi kapitaliziranju ribarskog nasljeđa i prepoznatljivosti određenog ribarskog područja.
Izvješće poziva Komisiju da potakne stvaranje i razvoj ribolovnog turizma, kako bi se stvorila raznolika turistička ponuda promicanjem gastronomije povezane s ribljim proizvodima iz malog ribolova, aktivnosti udičarskog turizma, podvodnog ili ronilačkog turizma itd.
Pored turizma, važnu ulogu u diversifikaciji ribarstva mogu imati aktivnosti vezane uz kulturu i umjetnost.
Izvješće poziva Komisiju da, u interesu poticanja stvaranja i razvoja ribolovnog turizma, aktivno promiče i podržava ulaganja u diversifikaciju ribarstva u području kulture i umjetnosti kao dijela tradicijskog nasljeđa (rukotvorine, glazba, plesovi) te da podupire ulaganja u promicanje tradicije, povijesti i cjelokupnog ribarskog nasljeđa (ribarski alati, brodovi, tehnike, povijesni dokumenti itd.) otvaranjem muzeja i organiziranjem izložbi koje su usko povezane s obalnim ribolovom.
Komisija bi trebala također razmotriti mogućnost dopuštanja mješovite uporabe plovila namijenjenih za ekstraktivne aktivnosti kako bi se, uz zadržavanje te svrhe, na njima mogle održavati i druge vrste aktivnosti povezane s rekreacijskim i turističkim sektorom, kao što su nautički dani ili aktivnosti povezane s preradom, učenjem ili gastronomijom itd., u skladu sa sustavom koji djeluje u ruralnom sektoru, a uključuje školu poljoprivrede ili agroturizam.
Kad je riječ o rekreacijskom obalnom ribolovu, Komisiju se poziva da koordinira istragu na europskoj razini kako bi se utvrdio njegov na tradicionalne ribolovne aktivnosti i kako bi se definirali parametri potrebni za njegovo smanjenje u nekim područjima.
Poticanje inovacija u ribarstvu
U vezi s poticanjem inovacija u sektoru ribarstva, izvješće ističe da je potrebno riješiti prepoznate nedostatke kao što su nedovoljno ulaganje u znanost, manjak podataka o stanju mora i oceana, nedostatna financijska sredstva, izostanak suradnje između javnog i privatnog sektora i dr.
Naime, tijekom posljednjih godina nešto više se ulaže u sustave praćenja mora i oceana, ali to je još uvijek nedostatno. Pored toga, osnovni problem je nedostupnost postojećih podataka. Sam postupak pronalaska i ishođenja odgovarajućih odobrenja za korištenje podataka je dugotrajan i zahtijeva dodatna financijska sredstva. Sve to znatno ograničava razvoj inovacija i iskorištavanje navedenih resursa.
Izvješće stoga traži da rezultati istraživanja i projekata koji se financiraju sredstvima javnog proračuna pod određenim uvjetima budu dostupni široj javnosti, da se osigura učinkovitije objavljivanje i dostupnost postojećih podataka o morima i oceanima te uklone postojeće administrativne prepreke koje otežavaju rast i razvoj inovacija.
Komisiju se poziva da aktivno potiče projekte kojima se pruža potpora jačanju inovacija i tehnološkog razvoja, čiji je cilj razrada ili uvođenje novih proizvoda, opreme, tehnika i novih ili poboljšanih sustava upravljanja i organizacije.
Traži se da promiče i potiče razmjenu informacija i dobrih praksi između različitih ribolovnih područja kako bi se potaknuo razvoj inovativnih i održivih ribolovnih metoda. Smatra također da je u tom pogledu ključno uvrstiti module za osposobljavanje poduzetnika i diversifikaciju u stručnim pomorskim i ribolovnim školama
Komisiju se isto tako poziva da potiče stvaranje novih inovativnih poduzeća u regijama koje ovise o ribolovu, da pruža poticaje za poduzetništvo i osnivanje start-up poduzeća s dobrom mogućnošću za uspjeh u pomorskom sektoru, koja će doprinijeti diversifikaciji aktivnosti tradicijskog obalnog ribolova, stvoriti nova radna mjesta te privući ili zadržati stanovništvo.
Naglašava se važnost jačanja odnosa između lokalnih zajednica i sveučilišta/tehnoloških centara koji će odlučno doprinositi stvaranju novih poslovnih inkubatora kojima će se omogućiti nove poslovne ideje u pomorskom sektoru.
Izvješće naglašava da je glavni proizvod ribolova sama riba te da je od ključne važnosti ojačati različite načine uporabe ribe, uključujući konzerviranje i uporabu ribljih nusproizvoda.
Komisiju se poziva da aktivno promiče i podržava ulaganja u inovacije i diversifikaciju ribarstva u smislu marketinga i prerade lokalnih ribljih proizvoda te da potiče razvoj lokalnih načina distribucije, promicanje tih proizvoda stvaranjem lokalnih razlikovnih oznaka i/ili žigova za svježe proizvode te podupiranjem pokretanja lokalnih poslovnih projekata za provedbu tih aktivnosti. Naglašava se da u takvo promicanje inovacija mora biti uvrštena izrada oznaka i pečata kojima se jamči kvaliteta lokalnih ribljih proizvoda.
Zaštita okoliša
U izvješću se također ističe da su morski ekosustavi osjetljivi te apelira na države članice i Komisiju da analiziraju učinak na okoliš svih aktivnosti koje mogu utjecati na održivost ribljih stokova, poput pomorskog prijevoza, otpada, prijevoza, onečišćenja vodonosnika, bušenja ili izgradnje novih turističkih objekata na obali, u skladu s načelom opreza.
Potiče se uspostava zaštićenih morskih područja kojima će se promicati održivi ribolovni resursi i olakšati kontrola nad nezakonitim, neprijavljenim i nereguliranim ribolovom te borba protiv takvog ribolova. Ističe se da u tom smislu EU mora pružiti odgovarajuće smjernice, koordinaciju i potporu državama članicama.
Izvješće također poziva Komisiju da podrži uvođenje svježih proizvoda dobivenih iz malog ribolova, sakupljanja školjkaša te male, održive i ekstenzivne akvakulture u kantine javnih ustanova (obrazovne institucije, bolnice, restorane itd.).