Ta skandinavska država "najgore je mjesto u EU za jesti, piti i inhalirati" (dim iz e-cigarete), smatraju u Epicentru, Europskom informativnom centru za politiku, neovisnoj inicijativi šest vodećih europskih think-tankova, koji je ovo istraživanje objavio prvi put.
Finsku slijede Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska i Mađarska, dok su najmanje regulirane države Češka, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska.
Hrvatska se sveukupno nalazi na 14. mjestu, ali je pri vrhu što se tiče regulacije duhanskih, a pri dnu što se tiče regulacije prehrambenih proizvoda.
Indeks je uzimao u obzir politike poput dodatnih poreza, ograničenja za oglašavanje nekih proizvoda, te mjera koje "stigmatiziraju" neke potrošače.
Finska se na vrhu liste zatekla zbog širokog raspona poreza na pića i hranu, poput onih na gazirana pića, slatkiše, čokoladu i sladoled. U Finskoj električne cigarete nisu dozvoljene, reklamiranje žestokih pića zabranjeno je u svim oblicima, a pivo i vino mogu se reklamirati samo na televiziji poslije 22 sata. Finska ima najveći porez na pivo u Europi, te je jedna od dvije države EU-a koja ima državni monopol na prodaju alkohola. Druga država s takvim monopolom je Švedska, koja se nalazi na drugom mjestu indeksa ponajviše upravo zbog svojih strogih zabrana alkohola.
S druge strane, Češka gotovo da i nema restrikcija što se tiče reklamiranja alkohola, kao ni njegovog točenja u restoranima i kafićima. Porez na pivo je među najnižima u Europi, reklamiranje električnih cigareta je dopušteno, duhanski proizvodi smiju biti na vidljivim mjestima u dućanima, a na vlasnicima ugostiteljskih objekata je hoće li zabraniti pušenje.
Indeks ne pokazuje koliko su ove mjere uspješne u poboljšanju zdravlja i blagostanja stanovništva, no iako Finci i Šveđani konzumiraju više alkohola od stanovnika država poput Češke, Slovačke i Portugala, glavna tajnica NordAN-a, skandinavske udruge koja zastupa regulaciju alkohola i droga, za EurActiv je rekla kako se Švedska i Finska nalaze "pri vrhu indeksa koji se bave srećom, ekonomskim blagostanjem, očekivanom životnom dobi, zdravljem i kvalitetom života", te da su takvi "porezi i zakoni vezani za zdravlje građana bliski skandinavskim državama".