Komisija želi ukloniti najveće slabosti Dublinskog sustava, po kojem je sada reguliran sustav azila u Europskoj uniji, u prvom redu odredbu da je za razmatranje zahtjeva za azil odgovorna ona država članica u koju migrant prvo uđe. Također,
Komisija želi naći rješenje za problem tzv. sekundarnih kretanja migranata, to jest kada migranti nakon ulaska u EU nastavljaju dalje putovati kroz EU i koncentrirati se u nekoliko članica u kojima žele ostati.
Kao prvo moguće rješenje Komisija predlaže racionalizaciju i dopunu Dublinske uredbe uspostavom korektivnog mehanizma za pravednu raspodjelu migranata iz rubnih zemalja EU-a u druge članice, nešto slično sadašnjem ad hoc rješenju o premještanju izbjeglica koji su pristigli u Grčku i Italiju. Ako bi broj tražitelja azila prešao prethodno utvrđeni prag za pojedinu državu, onda bi se višak preko toga broja raspoređivao po drugim članicama.
Drugo rješenje bilo bi prelazak na potpuno novi sustav temeljen na ključu raspodjele, koji bi potpuno isključio kriterij prvog ulaska u EU, a izbjeglice bi se premještalo unutar EU-a prema "stalnom ključ za raspodjele". Stalni ključ za raspodjelu odredio bi se prema veličini i ekonomskoj snazi država članica i njihovim apsorpcijskim sposobnostima za prijem migranata.
"Mi nudim dvije opcije o kojima trebamo raspravljati, obje će pomoći u rješavanju problema", rekao je prvi potpredsjednnik Europske komisije Frans Timmermans.
Timmermans je spomenuo i druge opcije poput potpune centralizacije sustava azila, ali je istaknuo da to iz političkih razloga za sada nije izvedivo.
On je prvo moguće rješenje nazvao "Dublinski sustav plus".
Na upit kada će biti završene konzultacije o ovim prijedlozima s državama članicama i kada će Komisija izići sa zakonodavnim prijedlozima, Timmeramans je odgovorio "prije ljeta".
Reforma europskog sustava za azil je nužna budući da su se sadašnja pravila pokazala potpuno neadekvatnim kada je zbog rata u Siriji počela najveća izbjeglička kriza od kraja Drugog svjetskog rata.
Većina izbjeglica u Europsku uniju je ulazila u Grčkoj, koja se nije mogla nositi s tolikim teretom tako da su izbjeglica uglavnom nekontrolirano nastavljale dalje put prema glavnim odredištima Njemačkoj i Švedskoj.
Komisija razmatra mogućnost i donošenja novih mjera kojima bi se onemogućile zlouporabe i biranje država za podnošenje zahtjeva za azil te obeshrabrila i kažnjavala sekundarna nezakonita kretanja.
"Zbog izbjegličke krize na vidjelo su izašle slabosti našeg zajedničkog europskog sustava azila. Neporecivo je da međunarodna zaštita mora biti pružena osobama kojima je potrebna i da ti ljudi ne bi trebali svoje živote stavljati u ruke krijumčara.
No postojeći sustav nije održiv. Zbog različitih nacionalnih pristupa javljaju se biranje zemlje za podnošenje zahtjeva za azil i nezakonite migracije, a uslijed trenutačne krize pokazalo se da je dublinskim pravilima previše odgovornosti palo na nekolicinu država članica. Kratkoročno moramo primjenjivati postojeće zakonodavstvo kako bismo stabilizirali situaciju. No nakon toga moramo osmisliti održivi sustav za budućnost, koji će se temeljiti na zajedničkim pravilima, pravednijoj podjeli odgovornosti i sigurnim, zakonitim načinima za dobivanje zaštite u EU-u za one kojima je potrebna", rekao je Timmermans.
Timmermans je rekao da pitanje migracija neće tako brzo nestati, da će EU s tim biti suočena još desetljećima jer će ljudi nastaviti tražiti utočište u Europi.
Povjerenik za migracije i unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos istaknuo je da EU boljim upravljanjem migracijama može ublažiti nepovoljna demografska kretanja i pitanja nedostatka radne snage.
"Iako će EU nastaviti ulagati u svoju radnu snagu i rješavati problem nezaposlenosti, Europa mora i unaprijediti zakonite i sigurne načine na koje osobe mogu doći u EU, bez obzira na to traže li zaštitu ili posao. Europa mora privući inozemne stručnjake kako bi održala svoj gospodarski rast. Takvim se mjerama treba dopuniti poduzete aktivnosti za smanjenje nezakonitih migracija u Europu i unutar Europe te za zaštitu naših vanjskih granica. Konačno, raznolikost sve više postaje ključno obilježje mnogih zajednica i gradova u EU-u te je trebamo prigrliti i inovativnim integracijskim politikama iskoristiti prilike koje nudi", rekao je Avramopoulos.