Novost je da će ove godine, zemlje članice pri ocjenjivanju makroekonomske situacije biti podijeljene u četiri skupine, umjesto u šest kao što je bilo prošle godine. U prvoj skupini su zemlje bez makroekonomskih neravnoteža, u drugoj zemlje s makroekonomskim neravnotežama, u trećoj zemlje s prekomjernim neravnotežama i u četvrtoj zemlje s prekomjernim neravnotežama koje zahtijevaju korektivni postupak.
Međutim, prema Dombrovsisu, odluke u kojoj će skupini biti razvrstane pojedine zemlje neće biti donesena u petak, nego nekoliko tjedana kasnije.
Prošle godine, zemlje su bile razvrstane u šest kategorija. U prvoj kategoriji su bile zemlje koje nemaju neravnoteže, u drugoj one s neravnotežama koje zahtijevaju monitoring i političku akciju, u trećoj zemlje s neravnotežama koje traže monitoring i odlučnu političku akciju, u četvrtoj zemlje s neravnotežama koje zahtijevaju specifični monitoring i odlučnu političku akciju, u petoj zemlje s prekomjernim neravnotežama koje zahtijevaju specifični monitoring i odlučnu političku akciju i u šestoj su one zemlje koje imaju prekomjerne neravnoteže koje zahtijevaju odlučnu političku akciju i aktiviranje korektivnog postupka.
Hrvatska je u veljači prošle godine bila u petoj kategoriji, zadnjoj koja spada u preventivnu dimenziju postupka makroekonomskih neravnoteža nakon koje slijedi početak korektivnog postupka. Tada je bila najavljena mogućnost prelaska u šestu kategoriju ako Komisija ocijeni da nacionalni reformski program ne nudi jamstvo da se ide prema ispravljanju neravnoteža. U svibnju prošle godine EK je zaključila da Hrvatska, zajedno s Francuskom ostaje u petoj kategoriji.
Komisija je prošle godine drugi put zaredom utvrdila makroekonomske neravnoteže u Hrvatskoj i potrebu provedbe dubinske analize.
Dombrovskis, koji će u četvrtak i petak biti u radnom posjetu Zagrebu, izjavio je u srijedu da će u središtu pozornosti razgovora biti makroekonomske neravnoteže i fiskalna situacija u Hrvatskoj.
Korektivni postupak do sada nije pokrenut ni protiv jedne zemlje. Kod korektivnog postupka od zemlje se traži da izradi korektivni akcijski plan. Komisija potom ocjenjuje taj akcijski plan i ako nije zadovoljna, traži novi plan. U slučaju da ni drugi korektivni akcijski plan nije zadovoljavajući, zemlje članice eurozone mogu biti financijski kažnjene do 0,1 posto BDP-a, dok kod ostalih zemalja postoji mogućnost suspenzije dijela europskih fondova koji su im na raspolaganju.
Komisija je prošle godine utvrdila da u 18 zemalja članica postoje određeni rizici koji zahtijevaju dubinsku analizu makroekonomskih neravnoteža. Osim Hrvatske, to se odnosilo na Austriju, Belgiju, Bugarsku, Estoniju, Finsku, Francusku, Irsku, Italiju, Njemačku, Mađarsku, Nizozemsku, Portugal, Rumunjsku, Sloveniju, Španjolsku, Švedsku i Veliku Britaniju.
Izvješća o gospodarskim i socijalnim izazovima, koje će Komisija objaviti u petak, zemlje članice moraju uzeti u obzir u pripremi svojih nacionalnih reformskih i proračunskih planova, koje moraju dostaviti do kraja travnja.
Na temelju tih dokumenata - Programa konvergencije, koji određuje ključne karakteristike okvira makroekonomske i fiskalne politike te i nacionalnog programa reformi, koji definira planove provedbe ključnih strukturnih politika države - Europska komisija će u svibnju izraditi pojedinačne preporuke za svaku zemlju članicu.