"Mislim da svi imaju najbolje namjere i sada to moramo pretočiti u zajedničku politiku", rekao je Kovač nakon sastanka Vijeća za opće poslove EU-a.
Istaknuo je i da su zemlje Višegradske skupine (Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska) otvorene za dijalog te da i Njemačka i Nizozemska čine što mogu na tom planu.
"Važno je postići europsko rješenje, djelovati globalno na licu mjesta u Siriji, tamo pomagati te poslati poruku da ne mogu svi biti primljeni u EU, da su naši kapaciteti ograničeni", rekao je nakon pripremnog sastanka za summit EU-a na kojem će ovaj tjedan glavne teme biti migrantska kriza i dogovor s Velikom Britanijom.
"Mi ćemo i dalje pokazivati ljudskost, ali istodobno moramo jačati svoje kapacitete na vanjskim granicama, moramo pokazati da smo u stanju kontrolirati svoje granice. Tu moramo postići zajedničku europsku politiku, a sada imamo samo nacionalne politike i pokušaj stvaranja zajedničke europske politike", rekao je.
Migrantska kriza velik je test za Europsku uniju, za njezinu vjerodostojnost i efikasnost, rekao je hrvatski šef diplomacije.
"Ja sam na sastanku istaknuo koordinaciju koju smo mi u Hrvatskoj postigli s kolegama u Sloveniji, Austriji, Srbiji i Makedoniji. Rekao sam da je vrlo važno da jačamo nadzor na granici Grčke i Turske i istodobno na granici između Makedonije i Grčke. Rekao sam kolegama da smo poslali policajce u Makedoniju i da Hrvatska čini sve što može kako bismo postigli zajedničko europsko rješenje. Mi kao ne toliko velika zemlja činimo sve što je u našoj moći, ali najveću odgovornost po logici stvari imaju najveće zemlje", istaknuo je hrvatski ministar.
Na temu britanskog pitanja (brexit), ministar Kovač je rekao da prevladava stajalište da se Veliku Britaniju želi zadržati u EU-u i da mu se čini da stvari idu u smjeru kompromisa na tragu prijedloga predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska.
Glavni britanski zahtjev odnosi se na ograničenje prava nebritanskim radnicima iz ostalih zemalja članica na socijalne naknade u toj zemlji.
Tusk je predložio da se nebritanskim, novopridošlim radnicima ograniči pristup socijalnim naknadama u prve četiri godina njihova boravka u Velikoj Britaniji u slučaju velikog pritiska na njihov socijalni sustav. To bi rješenje ubuduće trebalo vrijediti i za druge zemlje članice.
Britanija je također tražila da zemlje nečlanice eurozone ne budu diskriminirane u odnosu na zemlje s eurom. London traži i jačanje uloge nacionalnih parlamenata u procesu donošenja europskih zakona te smanjenje europske birokracije.
"Hrvatska pozdravlja Tuskov prijedlog za Veliku Britaniju", rekao je Kovač.
"Što se tiče pristupa hrvatskih radnika britanskom tržištu, mi smo rekli britanskim kolegama da se to ne produljuje, ali to je sad pitanje bilateralnih pregovora", rekao je Kovač.
Dodao je da Europskoj uniji, suočenoj s migrantskom i dužničkom krizom te pitanjem ostanka Velike Britanije, sada treba jedna uspješna priča kako bi svojim građanima poslala pozitivan signal, a bi to moglo biti rješavanje britanskog pitanja.