Unatoč tome što su mladi danas obrazovaniji i posjeduju više vještina u usporedbi s prijašnjim generacijama, i dalje se susreću sa značajnim strukturnim zaprekama u pronalaženju kvalitetnog zaposlenja, upozorava Europski parlament, ističući da se taj problem ne može riješiti bez učinkovitog i održivog otvaranja kvalitetnih radnih mjesta.
Službene statistike pokazuju da je u Europskoj uniji nezaposleno više od 4,5 milijuna mladih u dobi između 15 i 24 godine, a gotovo 7,5 milijuna mladih Europljana u dobi između 15 i 24 godine ne radi i ne školuje se.
Stopa nezaposlenosti mladih iznosila je na kraju 2014. 21,4 posto i dvostruko je veća od stope nezaposlenosti kada se promatra ukupno radno sposobno stanovništvo u EU (9,9 posto, 24 milijuna). S druge strane, dva milijuna radnih mjesta u EU nije popunjeno, a mnogi mladi nezaposleni prekvalificirani su ili posjeduju vještine koje ne odgovaraju potrebama tržišta.
Europski parlament poziva stoga na jačanje suradnje obrazovnog sektora, javnih uprava, poduzeća i civilnog društva te posebno organizacija mladih kako bi se poboljšala zapošljivost mladih. Ističe također važnost jačanja administrativnih kapaciteta i učinkovitosti agencija za zapošljavanje, važnost obrazovanja i uloge koju imaju poduzeća u stvaranju radnih mjesta te poziva na učinkovitije korištenje europskih fondova.
Hrvatska u europskom vrhu po nezaposlenosti mladih
Rezoluciju EP-a o politikama usmjerenim na razvoj vještina u borbi protiv nezaposlenosti mladih, koju je pripremio poljski konzervativni zastupnik Marek Plura (EPP), podržala je i hrvatska zastupnica u EP-u Marijana Petir, istaknuvši u svojem govoru kako visoka stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj čini ovaj problem osobito važnim za Hrvatsku. Petir je rekla da je prema podacima Eurostata stopa nezaposlenosti među mladima do 25 godina u drugom tromjesečju 2015. u Hrvatskoj iznosila čak 43,1 posto. Zastupnica je konstatirala kako ovi podaci Hrvatsku stavljaju nažalost u sam europski vrh kada je u pitanju nezaposlenost mladih.
"Vjerujem kako se predloženim mjerama stanje u Europi može značajno poboljšati te pozivam Komisiju i nadležna tijela u državama članicama da osmisle programe i projekte kojima će mladi ovladati potrebnim vještinama kako bi bili konkurenti na tržištu rada", rekla je Petir. Zastupnica je istaknula i kako će pokretanjem novih programa i projekata koji pridonose razvijanju potrebnih vještina kod mladih profitirati i gospodarski sektor koji će dobiti kvalificiranu radnu snagu za novootvorena radna mjesta.
Zastupnica Dubravka Šuica istaknula je, komentirajući izvješće, da obrazovna politika mora slijediti tržišne trendove.
"Traži se veća fleksibilnost u obrazovanju i zapošljavanju budući da se tržišni trendovi brzo mijenjaju, a njih mora slijediti obrazovna politika koja treba promptno reagirati na promjene i organizirati obrazovne programe prema potrebama tržišta te se usklađivati s tehnološkim napretkom", kazala je.
Zastupnica Ivana Maletić upozorila je tim povodom na slabu iskorištenost europskih sredstava za zapošljavanje mladih u Hrvatskoj.
Europska unija dodijelila je Hrvatskoj u sklopu Inicijative za zapošljavanje mladih (YEI - Youth Employment Initiative), zajedno s pridruženim sredstvima Europskog socijalnog fonda (ESF), 132,3 milijuna eura za poticanje zapošljavanja mladih.
"Sva ta sredstva mogla su se koristiti za aktivnosti provedene čak od rujna 2013. Hrvatska nije iskoristila niti jedan euro iz te inicijative, kao niti iz ESF-a za 2014. - 2020.", upozorila je Maletić.
Dio aktivnosti vezanih za zapošljavanje mladih financira se trenutačno iz ESF-a 2007. - 2013. i to kroz tzv. izravnu dodjelu sredstava Hrvatskom zavodu za zapošljavanje za provedbu mjera aktivne politike tržišta rada. Otvoreno je pitanje koliko se ovih sredstava uistinu i vratilo u hrvatski proračun, kazala je.
Za Inicijativu za zapošljavanje mladih Europska komisija uplatila je još početkom 2015. predujam od 26 milijuna eura koji mora biti potrošen do svibnja 2016., u protivnom se vraća u Europski proračun.
Maletić se zauzima za temeljitu promjenu pristupa problemu nezaposlenosti mladih, upozoravajući da su dosadašnje mjere poput stažiranja imale uglavnom socijalni karakter i da nisu dale rezultata jer bi mladi ubrzo opet ostali bez posla.
"Istim mjerama ne možemo doći do novih rezultata. Nije dovoljna jednokratna financijska potpora i olakšice, već je nužna dugoročna društvena potpora i podrška. Samo se sustavnim pristupom i promjenama u obrazovanju može značajno pomoći rješavanju problema nezaposlenosti i potaknuti samozapošljavanje i poduzetništvo žena i mladih", poručila je.
"Poduzetnički duh i pozitivna atmosfera prema poduzetništvu gradi se od malih nogu stoga je potrebno uvesti posebne programe u dječje vrtiće, osnovne i srednje škole i na fakultete. Važno je mlade u strukovnim školama osposobiti za otvaranje i samostalno vođenje posla, a studentima na fakultetima kroz poduzetničke inkubatore omogućiti da još na fakultetu realiziraju svoje ideje i pokrenu poslove."
"Važno je omogućiti lakši pristup financijskim sredstvima i realizaciji poslovnih ideja te donijeti konkretne mjere i odgovarajući zakonodavni okvir koji će rezultirati povećanjem udjela žena i mladih na tržištu", istaknula je Maletić.
EP za holistički pristup obrazovanju
Europski parlament u izvješću poziva države članice, regionalne i lokalne vlasti da donesu i provedu, zajedno sa socijalnim partnerima i ustanovama za osposobljavanje, strategije za razvoj i predviđanje vještina koje su potrebne na tržištu rada kako bi se poboljšala zapošljivost mladih. Poziva i na izradu europske strategije za razvoj vještina koja će usmjeravati nacionalne planove na tom području.
No, Parlament isto tako ističe da politika obrazovanja i razvoja vještina ne bi trebala biti usmjerena samo na zadovoljavanje potreba tržišta rada, nego bi trebala također omogućiti stjecanje potrebnih transverzalnih vještina poput kritičkog promišljanja, preuzimanja inicijative, rješavanja problema i sudjelovanja u timskom radu, vještina koje su relevantne za pojedince kao građane i kao zaposlenike u današnjim promjenjivim i nepredvidivim poslovnim okolnostima.
Naglašava stoga važnost "holističkog obrazovanja", na primjer u obliku građanskog odgoja i obrazovanja, koje bi trebalo biti sastavni dio svih aspekata obrazovanja i koje mladima može pomoći u prijelazu na tržište rada.
S obzirom na to da se kreativne industrije ubrajaju u najpoduzetnije i najbrže rastuće sektore te da su umjetnički i medijski sektor posebno privlačni mladima, Parlament ističe i važnost kreativnog obrazovanja.
Pozitivnu ulogu u tome ima i bavljenje sportom, napominje.
Izvješće isto tako preporuča državama članicama da njeguju i na mlade generacije prenose obrte i profesije s tradicionalnim i kulturnim elementima koji mogu pomoći u razvoju lokalnih zajednica.
Preporuča se i promicanje neformalnog učenja, koje uključuje volontiranje, što je mladima neprocjenjivo u stjecanju vještina koje su im potrebne u profesionalnom životu.
Ulagati u obrazovanje nastavnika
Izvješće naglašava iznimno važnu ulogu nastavnika koji trebaju biti kompetentni i učenicima pružati podršku kako bi se smanjio broj onih koji rano odustaju od školovanja, posebno u slabije razvijenim područjima.
Ističe se da bi nastavnici trebali imati veću potporu škola, ustanova za osposobljavanje, lokalnih zajednica i obrazovnih politika, primjerice u obliku učinkovitijeg osposobljavanja radi stjecanja novih vještina kao što su poduzetničke vještine i vještine u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT).
S tim u vezi, ističe se važnost ulaganja u cjeloživotno usavršavanje nastavnika i izražava snažno protivljenje smanjenju proračuna za obrazovanje, posebno u kombinaciji sa smanjenjem stipendija i bespovratnih sredstava te povećanjem školarina.
Rezolucija općenito ističe da je ključno ublažiti politike štednje kako bi se smanjio rizik ranog napuštanja školovanja.
Promicati poduzetništvo
S obzirom na to da se problem velike nezaposlenosti među mladima ne može riješiti bez otvaranja kvalitetnih radnih mjesta, Parlament poziva javna tijela, obrazovni sektor, poduzeća i civilno društvo da promiču poduzetnišvo.
Parlamentarci ističu da mladima treba omogućiti obrazovanje koje će ih na najširi mogući način pripremiti za poduzetništvo. Predlažu da se o poduzetništvu podučava u okviru različitih školskih predmeta ili u okviru zasebnog predmeta, napominjući da se poduzetničke vještine mogu steći i preko programa za razvoj vještina organiziranih izvan općeg obrazovnog sustava.
Države članice potiču da sudjeluju u programu Erasmus za mlade poduzetnike te da ga promiču među mladima.
Pozivaju se isto tako na stvaranje pogodnih uvjeta za socijalno gospodarstvo kako bi se kombiniralo otvaranje radnih mjesta za mlade i razvoj društvenog kapitala.
Kombinirati teoriju i praksu
Parlamentarci naglašavaju da bi se uspješan prijelaz s obrazovanja na radno mjesto trebao promicati povezivanjem teorijskog obrazovanja s praktičnim osposobljavanjem, integriranjem vještina koje pridonose zapošljivosti u osnovne akademske nastavne planove, omogućivanjem visokokvalitetnog stažiranja te priznavanjem kvalifikacija koje su stečene tijekom formalnog i neformalnog obrazovanja ili volontiranja.
Pritom upozoravaju da se pripravnike ne bi smjelo iskorištavati te osuđuje sve oblike zloporabe uključujući lažna pripravništva kojima se ugrožava stjecanje prava na socijalno osiguranje.
Izvješće napominje da dvojni model obrazovanja, koji ujedinjenje praktičnu i teoretsku nastavu omogućujući stjecanje praktičnih, društvenih i komunikacijskih vještina, mora biti prilagođen društvenom, gospodarskom i kulturnom kontekstu pojedine države te da ga se ne treba smatrati jedinim ispravnim sustavom strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.
Jednake mogućnosti za ugrožene skupine
Parlament ističe da bi razvoj vještina, ako se provede kao integrirani koncept, mogao postati mehanizam kojim se pružaju i promiču jednake mogućnosti za osobe iz ugroženih skupina, uključujući manjine koje se nalaze u nepovoljnom položaju, te posebno za djecu i mlade iz siromašnih obitelji, dugotrajno nezaposlene, imigrante u nepovoljnom oložaju i osobe s invaliditetom.
Ističe također važnost razvoja vještina umrežavanja, posebice za mlade koji imaju ograničeno radno iskustvo i koji potječu iz nedovoljno zastupljenih ili ugroženih skupina.
Naglašava i važnost premošćivanja jaza između obrazovnih postignuća žena i njihova položaja na tržištu rada, prvenstveno prevladavanjem horizontalne i vertikalne segregacije.
Jačati interes mladih za znanost i tehnologiju
Zastupnici pozivaju države članice da potiču mlade da biraju studije u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) kako bi se ublažio manjak radne snage u tim područjima. No pritom ne treba zanemarivati humanističke znanosti i opće humanističko znanje koji također trebaju imati jasnu ulogu u razvoju nastavnih planova.
Zauzimaju se za međusektorski pristup između različitih područja unutar obrazovnih ustanova, kao što su zajednički programi koji uključuju umjetnost, znanost, ICT, inženjerstvo, poduzetništvo i druga relevantna područja.
Rezolucija posebice ističe važnost poticanja djevojaka i mladih žena da se opredijele za studij ICT-a, s obzirom na to da su žene i dalje u velikoj mjeri nedovoljno zastupljene u zanimanjima u području STEM-a i čine samo 24 posto stručnjaka u znanosti i inženjerstvu te s obzirom na to da se zanimanja u području STEM-a ubrajaju u 20 najdeficitarnijih zanimanja u državama članicama.