Zastupnici Europskog parlamenta pozvali su, u rezoluciji usvojenoj u četvrtak, visoku predstavnicu EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federicu Mogherini da izradi smjernice za slične slučajeve u budućnosti, kako se ne moralo posezati za ad hoc mjerama i kako bi se uključilo europske institucije, objavio je Europski parlament.
Nakon terorističkih napada u Parizu 13. studenoga 2015., Francuska je zatražila države članice EU-a da joj pomognu u borbi protiv Islamske države.
Francuski ministar obrane Jean-Yves Le Drian pozvao se na sastanku ministara obrane EU-a 17. studenoga na članak 42. stavak 7. Ugovora o EU, koji kaže da "ako je neka država članica žrtva oružane agresije na svoj teritorij, druge države članice imaju obvezu pružiti joj pomoć i potporu svim sredstvima kojima raspolažu". Podrška ne mora nužno biti vojna pa surađivati mogu i neutralne države.
Francuski ministar dobio je tada "jednoglasnu" potporu kolega, a visoka predstavnica Mogherini izjavila je da je EU "izrazio snažnu i punu potporu i spremnost pružiti svu potrebnu pomoć".
Europski parlament smatra da taj slučaj, s obzirom na to da je riječ o prvom pozivanju na klauzulu o uzajamnoj obrani, mora biti katalizator za dubinske političke rasprave o višedimenzionalnoj prirodi europske sigurnosti i obrane.
Parlament u rezoluciji pozdravlja potporu koju su Francuskoj izrazile sve države članice i poziva ih da joj pomažu koliko god bude potrebno.
No, izražava i zabrinutost da sve države članice to neće moći činiti na bilateralnoj osnovi, kao što je sada slučaj, pa im stoga sugerira da iskoriste pun potencijal europskih institucija kao posrednika.
"Europski parlament poziva Europsko vijeće da potakne razradu klauzule o uzajamnoj obrani i da osnaži posredničku ulogu relevantnih institucija EU-a", kaže se u rezoluciji.
Članak 42.7 podrazumijeva, naime, međuvladinu proceduru, što znači da su europske institucije (Europska komisija, Europski parlament i Europski sud pravde) isključene iz procesa donošenja odluka i njihove provedbe. Uloga EU-a ograničena je na koordinaciju i olakšavanje provedbe onoga što Francuska i države članice dogovore bilateralno.
Neke države članice već su izrazile spremnost uključiti se u vojne operacije protiv terorističkih skupina u Siriji i Iraku, dok su druge spremne povećati svoje snage u drugim međunarodnim misijama kako bi francuski vojnici mogli biti preraspoređeni drugdje.
Zastupnici izražavaju žaljenje što su zbog nepostojanja smjernica o primjeni klauzule o uzajamnoj obrani države članice primorane na ad hoc mjere i pozivaju visoku predstavnicu Mogherini da predloži praktične smjernice kako bi se osigurao učinkovit kolektivan odgovor u sličnim okolnostima ubuduće.
Pozivaju Vijeće EU-a i države članice da hitno osmisle i donesu "politički okvir za provedbu članka 42. 7. koji će sadržavati vremenski okvir, klauzulu o preispitivanju i mehanizme nadzora". Smatraju također da bi trebalo obavijestiti Vijeće, kao i javnost, o svim nacionalnim, bilateralnim ili multilateralnim djelovanjima u vezi s primjenom tog članka.
Parlament se izrijekom zauzima za uspostavu Europske obrambene unije.
"Europski parlament smatra aktivaciju klauzule o uzajamnoj pomoći jedinstvenom prilikom za postavljanje temelja snažne i održive Europske obrambene unije; stajališta je da će samo autonomni sigurnosni i obrambeni kapaciteti omogućiti EU-u da se suoči s golemim unutarnjem i vanjskim sigurnosnim prijetnjama i izazovima", kaže se u rezoluciji.
U tom kontekstu predlaže se osnivanje "stalnog europskog vojnog i civilnog stožera" za planiranje djelovanja u izvanrednim situacijama, uključujući u svrhu kolektivne obrane, u uskoj suradnji sa strukturama NATO-a.
Zastupnici, uz to, pozivaju države članice na učinkovitiju suradnju tijela za kontrolu granica, policije i drugih tijela za provedbu zakona te na bolju razmjenu obavještajnih podataka o kretanju osumnjičenih terorista, oružja i eksploziva.