"Trenutno otprilike 30 posto stanovnika Hrvatske nema jednaku dostupnost hitnog medicinskog zbrinjavanja, koje im jamče Ustav i zakoni. Svakome tko živi 80 i više kilometara udaljen od neke bolje bolnice, u kojoj se mogu raditi kompliciraniji zahvati, nije dostupna jednako kvalitetna medicinska hitna skrb", rekao je Hini Franić, koji je pomagao bolesnicima i unesrećenima i u sklopu HHMS-a i uz pomoć helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ).
HHMS puno brži od vojnih helikoptera
Uspoređujući ta dva sustava, Franić napominje da s vojnim helikopterima hitna medicinska ekipa dođe do pacijenta, obradi ga, te ga po procjeni šalje na zbrinjavanje u određenu bolničku ustanovu, nakon čega kreće aktivacija cijelog sustava.
HHMS je pak identičan upotrebi kola Hitne medicinske pomoći na terenu, gdje se intervencije odrađuju na samom mjestu događaja, čime se omogućava puno veća pokrivenost prostora u idealnom vremenskom razdoblju (tzv. zlatni sat), što je mnogo brže od vojnih helikoptera.
"S kolima Hitne medicinske pomoći optimalno se može pokriti radijus od pet do 30 kilometara od mjesta gdje su stacionirana kola, a s helikopterom se u istom vremenu odrađuje isti posao u radijusu od preko 100 kilometara", pojašnjava Franić.
Pilot-projekt HHMS-a trajao je četiri mjeseca i pokazao je dobre rezultate, kroz to vrijeme iz dvije baze na Braču i Krku prevezeno je ukupno 225 pacijenata, podsjeća Franić i kao ilustraciju navodi svoju posljednju intervenciju.
Pacijent na Hvaru spašen u roku 12 minuta
"Splitski 194 dobio je poziv iz Sućurja na Hvaru da je zbog iznenadne bolesti životno ugrožen jedan pacijent, a HHMS je već 12 minuta nakon poziva bio kod bolesnika. Po starom sustavu u Sućurju bi čekali 40 minuta na dolazak hitne medicine iz Jelse, koja treba pregledati osobu i zatražiti helikopterski prijevoz. Morali bi čekati dodatnih 25 minuta da helikopter uzleti, te još 20 minuta leta do KBC-a Split, što znači da bi bolesniku istekao 'zlatni sat' u okviru kojega treba biti zbrinut", kaže Franić.
Na upit mogu li takvi helikopteri letjeti noću, Franić odgovara da se u većini zemalja hitni letovi izvode po danu, a noću se rade samo sekundarni prijevozi, kada se zbrinutog bolesnika preveze na neko označeno mjesto. Dodao je kako su mu u Hrvatskoj kontroli zračnog prometa potvrdili da je noćni let takvim helikopterima dozvoljen, jer imaju opremu za noćni let.
Nakon što je pilot-projekt prekinut jer je četiri mjeseca isteklo, a tehnička Vlada ga više ne može financirati, preko interneta je pokrenuta peticija kojom se traži nastavak rada HHMS-a u Hrvatskoj. Dosad je prikupljeno 9700 potpisa, a organizatori najavljuju da će nakon što prikupe 10.000 potpisa peticiju uputiti na adrese predsjednice Republike, predsjednika Hrvatskog sabora i trenutne Vlade i ministara.