Riječ je o prvom tako složenom prikazu automobila i njegova utjecaja na društvo u Hrvatskoj, putem kojeg se prvi izlažu eksponati i arhivska građa koja je do sada bila nedostupna u privatnim kolekcijama, najavljeno je iz Tehničkog muzeja.
Automobil, kao spoj tehnoloških rješenja i dostignuća određenog vremena te dizajnerskih kreacija, predstavlja se kao ikonički znak moderne kulture, umjetnosti i dizajna od dvadesetih do šezdesetih godina prošlog stoljeća, u razdoblju koje na reprezentativnom uzorku prati artikuliranje moderniteta.
Domaća kulturna povijest na izložbi je predstavljena i kroz ključne događaje, poput izložbe automobila na Zagrebačkom zboru, Concours d'elegance, međunarodne automobilske utrke i djelovanja automobilističkog kluba te osoba koje su s njime bile povezane.
Izloženi su i reklamni oglasi u novinama i časopisima, plakati, filmovi i fotografije, odjeća i modni pribor koji ilustriraju ulogu automobila u nastajanju urbane kulture.
"Cilj je na uvjerljiv i vizualno atraktivan način pokazati različite segmente kulturne produkcije, od vrhunskog reklamnog grafičkog oblikovanja zagrebačkih agencija do arhitekture i urbanizma, garaža, benzinskih crpki", ističe se u najavi.
Važan dio izložbe su i fotografije najpoznatijih autora, Doneganija, Dabca, Janekovića, Mosingera, na kojima se pojavljuju automobili kao simboli modernizma, odnosno scena s prizorima gradskih ulica ili automobilskih utrka.
Atraktivan dio izložbenog postava su i automobili Ford T iz 1922. godine, Hansa 1100 iz 1939., Citroën DS iz 1966. te Jaguar E type Ser 2 iz 1969. godine.
Kako su ta vozila obilježila povijest automobila u kulturološkom, tehničkom ili dizajnerskom aspektu, te predstavljaju simbol industrijske estetike i modernog doba kao i mjesto automobila u definiranju moderne kulture, predstavljeni su u kontekstu kojem pripadaju, odnosno dimenziji vremena i prostora.
"Riječ je primarno o automobilima koji su bili u upotrebi u Hrvatskoj te se ovdje i danas nalaze, potvrđujući činjenicu da je automobil na našim prostorima imao važnu društvenu funkciju koju je imao i u svjetskim razmjerima iako Hrvatska nikada nije imala vlastitu automobilsku industriju", napominje se.
Autorice stručne koncepcije izložbe Jasna Galjer podsjetila je u uvodnom katalogu izložbe kako je, od kada je Karl Benz 1886. godine patentirao automobil, širom svijeta proizvedeno skoro tri milijarde automobila.
"Ako je vjerovati Marian Šuman-Hreblay i njezinoj knjizi Automobile Manufacturers Worldwide Registry, od 1770. godine i kapetana Cugnota do danas se u proizvodnji automobila s manje ili više uspjeha okušalo 10.693 imena širom svijeta", ustvrdila je u tekstu "Automobil – metafora moderniteta".
Izložba će biti otvorena do 6. ožujka.