Pomoćnik ministra zdravlja Marijan Cesarik upozorio je da je prijavljivanje pogrešaka preduvjet za unapređenje sigurnosti pacijenata, ali je prijava neželjenih događaja u našim zdravstvenim ustanovama još uvijek iznimka. Nacionalna politika sigurnosti pacijenta predviđa proaktivno djelovanje, koje će se temeljiti na prijavljivanju i mjerenju pogrešaka te upravljanju rizikom, umjesto da se stvari "metu pod tepih", kazao je Cesarik.
EU: između 8 i 12 posto pacijenata trpi štetu zbog nedovoljne sigurnosti
Dokazano je da u svijetu postoje vrlo ozbiljni sigurnosni propusti u sustavima zdravstvene zaštite, neovisno o stupnju društveno-ekonomskog razvitka i visine izdvajanja za zdravstvo. Procjena je Europske Komisije da između 8 i 12 posto pacijenata u zemljama EU-a trpi štetu zbog nepotrebnih i neželjenih događaja, koji su posljedica nedovoljne sigurnosti.
Premda postoje dokazano uspješne metode koje omogućuju aktivno djelovanje i pravodobno prepoznavanje rizika, u Hrvatskoj se o pogreškama i propustima još uvijek govori tek kada se one dogode, ističe predsjednik HDSP-a Drago Paušek.
"Prijave neželjenih događaja regulirane su Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, po kojem je svaka zdravstvena ustanova dužna uspostaviti sustav prijava, međutim, kod nas, kao i u svijetu, takvi se događaji ne prijavljuju", kaže Paušek. Kako o greškama ne bi raspravljati tek nakon što su se dogodile, trebalo bi primijeniti iskustva drugih, npr. programe prepoznavanja i upravljanja rizicima koji su vrlo razvijeni u avioindustriji ili u sigurnosnom upravljanju nuklearnim elektranama.
"Tu bi važnu ulogu trebala odigrati povjerenstva za zaštitu pacijenata na nacionalnoj i lokalnoj razini no, nažalost, mi imamo vrlo jaki zakonodavni okvir ali uvijek je provedba mjera nedostatna", ističe Pauček.
Ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec podsjetila je da je HZZO zadnjih godina uveo parametre kvalitete i učinkovitosti u primarnu zaštitu i bolnički sustav. Oni daju rezultate, što je vidljivo iz povećanog broja preventivnih programa važnih za sigurnost pacijenata, manjeg korištenju antibiotika u bolnicama, povećanog liječenja u dnevnim bolnicama, koje su za pacijente sigurnije jer nisu izloženi bolničkim infekcijama, itd.
Unaprijeđena sigurnost podataka pacijenata
Unapređenjem sustava e-Zdravlja uveden je sustav sigurnosti podataka pacijenata, a jedan od najvažnijih projekata na tom planu je uvođenje elektroničkog zdravstvenog zapisa, odnosno e-kartona.
On sadrži sve informacije važne za sigurnost i život pacijenta - o alergijama, antikoagulantnoj terapiji, metalnim implantatima, operacijama, transplantiranim organima i terapiji, ako je riječ o kroničnom bolesniku.
Prenđa Trupec kaže kako se kod primjene e-kartona jako pazi na sigurnost pa pristup podacima imaju samo liječnici koji imaju pacijenta pred sobom.
Trenutno se provodi pilot projekt u Karlovcu u koji je uključeno tisuću pacijenata i nekoliko doktora obiteljske medicine, pedijatrije, ginekologije i stomatologije, laboratorij, ljekarna i hitna medicina, te 150 liječnika u karlovačkoj bolnici.
Nakon toga primjena e-kartona planira se proširi na 10-20 najbolje informatiziranih bolnica, a do kraja 2018. i na ostale bolnice, ovisno o stupnju informatiziranosti bolnica, kazala je Prenđa Trupec.