Predsjednik Zagrebačkog instituta za kulturu zdravlja dr. Veljko Đorđević naglasio je da je na konferenciji po prvi puta u posljednjih 20 godina na jednom mjestu okupljena cjelokupna liječnička struka koja treba brinuti o fizičkom i psihičkom zdravlju hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji.
Zagrebački institut želi biti mjesto susreta gdje će hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji moći doći po savjet i pomoć, rekao je, dodavši da žele stvoriti "sponu između institucija koje bi trebale brinuti za zdravlje hrvatskih branitelja i braniteljske populacije".
Dr. Đorđević je istaknuo kako posebno zabrinjava što je u braniteljskoj populaciji stopa suicida gotovo dvostruko veća nego u općoj populaciji.
"To je alarm, crveno svjetlo, zadnji trenutak da nešto učinimo i u prevenciji samoubojstava u ovoj populaciji. To je alarm da pomognemo živimo. Da ne budemo samo kroničari jednoga vremena nego da kao struka, kao humanisti, kao ljudi, učinimo taj iskorak prema toj osjetljivoj populaciji", poručio je Đorđević.
Potrebna nacionalna strategija zdravlja hrvatskih branitelja.
Zamjenica predsjednika Zagrebačkog instituta za kulturu zdravlja dr. Marijana Braš rekla je da je konferencija kao jedna šira platforma, okupila udruge branitelja i stručnjake iz svih područja medicine sa ciljem da se napravi nacionalna strategija zdravlja hrvatskih branitelja.
"Prošlo je 24 godine od početka rata. Potrebna nam je strategija zdravlja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji. Imamo i volje i snage i ekipu koja to može raditi", rekla je dr. Braš.
Već prvog dana konferencije "Na prvoj crti zdravlja" zaključeno je da nema puno vremena vezano za brigu o zdravlju braniteljske populacije, te da "treba pomoći živima, usmjeriti se u preventivne programe, napraviti veteranske centre, usmjeriti se u zdravlje".
Branitelji umiru prosječno s navršenom 51 godinom, a opća populacija sa 73 godine
Na upit novinara kako komentira podatke da hrvatski branitelji umiru prosječno s navršenom 51 godinom, a opća populacija sa 73 godine te da branitelji češće umiru od karcinoma i srčanih i moždanih udara, Braš je rekla kako liječnička struka čeka konačne podatke, jer su svi podaci parcijalni.
"Ali oni podaci koji su objavljeni su zabrinjavajući i govore ovo što je spomenuto. Zaista tražimo i kao sudionici ove konferencije što hitnije objavljivanje istinitih, točnih brojeva kako o tome koliko je branitelja počinilo suicid tako i o tome koliko je umrlo ili oboljelo od kojih bolesti. Ukoliko se podaci pokažu da su zaista takvi da branitelji umiru tako mladi. onda treba hitno vidjeti koji su to branitelji koji su umrli - jesu li to dragovoljci, je li to vezano s nekim faktorom. Ali, neovisno o tome treba hitno napraviti preventivne programe za one koji su živi i zdravi, a za one koji su već teško oboljeli treba hitno omogućiti palijativnu skrb, jer je nedopustivo da čovjek umire ili se muči sam bez potpore u Hrvatskoj", istaknula je dr. Braš.
Dr. Braš: kronični stres, PTSP mijenja i mozak i tijelo
Upitana zašto hrvatski branitelji prosječno umiru ranije od opće populacije, dr. Braš je naglasila da je tu puno faktora.
Konferenciju je otvorio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Istaknuvši zadovoljstvo velikim brojem okupljenih braniteljskih udruga, Bandić je poručio kako će Zagrebački institut za kulturu zdravlja biti mjesto susreta, edukacije, psiho-socijalne pomoći, savjetovališta za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji. "Ja bih to nazvao kućom ljubavi, humanosti i dobrote", poručio je.
Na upit novinara kako komentira što na konferenciji nema predstavnika Ministarstva branitelja, Bandić je rekao da ih može razumijeti, ali ne može opravdati.
Gradonačelnik Bandić je u sklopu konferencije otvorio i izložbu radova studenata Akademije likovnih umjetnosti, koja vizualno prati glavne teme i probleme braniteljske populacije.
Na konferenciji se govori o epidemiološkim pokazateljima vezanim uz zdravlje hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, fizičkom i psihosocijalnom zdravlju ove populacije, važnosti optimalne komunikacije sa i o hrvatskim braniteljima, edukativnim programima, a s posebnim naglaskom na dosadašnja iskustva dobre prakse te vizije razvoja novih programa na ovom području.