Gotovo 38 posto mladih Europljana završilo je 2014. tercijarno obrazovanje, prema 34,8 posto 2011. A 11,1 posto rano je napustilo školovanje, prema 13,4 posto 2011., pokazuje Pregled obrazovanja i osposobljavanja 2015. (Education and Training Monitor 2015.)
No "nezaposlenost mladih, siromaštvo i marginalizacija ostaju visoki", upozorava izvješće, a "svaki četvrti odrasli Europljanin upao je u zamku slabih vještina."
"Socioekonomski status, imigrantsko podrijetlo i rod čimbenici su koji, među ostalim, utječu na izrazito slaba obrazovna postignuća", ističe izvješće.
"Strukturne i institucionalne karakteristike također imaju u tome ulogu, s obzirom na to da su pristup kvalitetnom obrazovanju i grupiranje djece po sposobnostima i dalje neproprocionalno na štetu podzastupljenih skupina."
Obrazovanje žrtva štednje
Godišnje izvješće EK, objavljeno u četvrtak 12. studenoga, otkriva da je obrazovanje u Europi jedna od žrtava gospodarske krize i proračunskih rezova, s mogućim dugoročnim posljedicama.
"Europa se ne kreće u pravom smjeru dovoljno brzo. Obrazovno siromaštvo ostaje tvrdoglavo ukorijenjeno, s daleko previše nedovoljno obrazovanih učenika, a vladina ulaganja - ključna za kvalitetno obrazovanje - otkrivaju zabrinjavanjuće znakove smanjene potrošnje", kaže se u izvješću.
Nijedna država članica, primjerice, nije uspjela svesti broj petnaestogodišnjaka koji ne zadovoljavaju na testiranju čitalačke i matematičke pismenosti i znanja iz prirodnih znanosti ispod 15 posto.
"Nažalost, jedan od prvih koraka u proračunskoj konsolidaciji bili su rezovi u proračunima za obrazovanje", rekao je europski povjerenik za obrazovanje Tibor Navracsics na konferenciji za novinare u Bruxellesu, prenosi EUobserver.
Dok je prosječno izdvajanje za obrazovanje u EU oko 5 posto europskog BDP-a (podaci za 2013.), u drugim dijelovima svijeta iznosi 6 posto ili više, posebice u Aziji.
"EU zaostaje po ulaganju u obrazovanje", rekao je Navracsics.
"To bi mogao biti problem jer je ulaganje u obrazovanje današnjice također ulaganje u konkurentnost sutrašnjice."
Povjerenik je također upozorio da je migracijska kriza novi izazov.
S obzirom na to da su "prilike i rezultati i dalje jako određeni socioekonomskom i imigracijskom pozadinom", države članice EU-a moraju pronaći način kako izbjeći pogoršanje te situacije.
"Ako želimo integrirati te izbjeglice, koje će ostati u državama članicama, moramo iskoristiti obrazovanje kao snažan pokretač društvene integracije", rekao je Navracsics.
"Obrazovanju nije cilj samo da bi ljudi mogli raditi, nego je to njihova socijalizacija za demokratske vrijednosti, da budu aktivni građani. Obrazovanje je buduća zadaća u rješavanju migracijske krize."
Europska PISA
Ovo je četvrto izvješće koje prati nacionalne obrazovne sustave otkako je EU pokrenuo strategiju Europa 2020. za rast i zapošljavanje. Izvješće prati 28 izvješća za svaku državu članicu EU-a.
Izvješće je zamišljeno kao "europska PISA", rekao je jedan izvor iz Komisije, govoreći o međunarodnoj procjeni znanja i vještina petnaestogodišnjih učenika, koju svake tri godine provodi Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OCED).
Obrazovni ciljevi strategije Europa 2020. su smanjenje broja učenika koji rano napuštaju obrazovanje na manje od 10 posto (što znači da u najboljem slučaju završe niže srednje obrazovanje), zatim da 95 posto djece bude obuhvaćeno predškolskim odgojem i obrazovanjem, da najmanje 40 posto ljudi završi tercijarno obrazovanje, da 82 posto nedavno diplomiranih bude zaposleno i da se na 15 posto smanji udio onih s najslabijim rezultatima u čitanju, matematici i prirodnim znanostima (ispod PISA razine 2).
Komisija u tom području može samo odrediti zajedničke ciljeve i razmjenjivati dobru praksu, dok države članice same definiraju politike za ostvarenje tih ciljeva.
Komisija smatra da su predškolski odgoj i obrazovanje uz sudjelovanje roditelja, obrazovanje i osposobljavanje učitelja, digitalno učenje i cjeloživotno obrazovanje ključni za ostvarivanje tih ciljeva do 2020.
Komisija također ističe važnost jezičnih vještina s obzirom na to da 18 posto učenika u osnovnim školama i 10,3 posto u općem višem srednjem obrazovanju ne uči nijedan strani jezik, kao i mobilnosti studenata putem programa Erasmus+.
"Istraživanje o učincima Erasmusa 2014. pokazalo je da su studenti koji su sudjelovali u tom programu imali bolje izglede na tržištu rada i u razvoju karijere", ističe se u izvješću.
Program Erasmus+ raspolagat će 2016. s 2,2 milijarda eura za financiranje studiranja, osposobljavanja, volontiranja ili sudjelovanja u studentskim razmjenama i projektima u inozemstvu za gotovo 600.000 mladih i 200.000 profesora, objavila je nedavno Komisija.
Hrvatska
U izvješću o Hrvatskoj, Komisija ističe da su glavne pozitivne karakteristike hrvatskog obrazovnog sustava nizak udio učenika koji rano napuštaju školovanje (2,7 posto 2014.) i visok udio učenika koji se nastavljaju školovati nakon što su završili strukovno obrazovanje.
Kao pozitivna mjera ističe se usvajanje sveobuhvatne strategije za obrazovanje, znanost i tehnologiju, koja će biti glavni pokretač reformi u predstojećim godinama.
Komisija primjećuje da se obrazovanje u Hrvatskoj isplati s obzirom na to da je, po podacima za 2014., 72,2 posto mladih u dobi do 34 godine koji su u tri godine prije istraživanja završili tercijarno obrazovanje uspjelo pronaći posao, prema 47,3 posto onih koji su nedavno završili više srednje obrazovanje. Europski prosjek je 80,5 posto, odnosno 70,8 posto za srednje obrazovanje.
Tercijarno obrazovanje u Hrvatskoj završilo je 32,2 posto ljudi, a europski prosjek je 37,9 posto.
S druge strane, Komisija napominje da hrvatski obrazovni sustav ima i značajan broj izazova, kao što je poboljšanje obrazovnih rezultata u matematici u osnovnim i srednjim školama, s obzirom na to da je PISA istraživanje pokazalo da 29,9 posto hrvatskih učenika ne posjeduje osnovna znanja iz matematike (podaci za 2012.). Europski prosjek najslabijih učenika u matematici iznosi 22,1 posto, a do 2020. trebao bi se smanjiti ispod 15 posto.
Komisija ukazuje također na potrebu modernizacije početnih kurikuluma za strukovno obrazovanje i osposobljavanje u skladu s potrebama tržišta rada te povećanje pristupa i stopa završavanja višeg obrazovanja.
Hrvatska ima također relativno nizak udio djece u predškolskom obrazovanju (71,4 posto 2013), kao i odraslih u cjeloživotnom obrazovanju (2,5 posto). Suočena je sa značajnim strukturnim problemima u obliku prenapregnutih kapaciteta u centrima za predškolsko obrazovanje te nedovoljno reguliranog i slabo financiranog sustava cjeloživotnog obrazovanja.