“Ne znamo zbog čega neke starije odrasle osobe postanu zabrinute zbog vlastitog pamćenja iako ne pokazuju probleme s pamćenjem na testovima”, kaže Allison R. Kaup iz veteranske bolnice u San Franciscu. “Jedna je mogućnost da osoba uoči promjene u pamćenju koje su toliko male da ih klinički testovi ne otkriju.”
Istraživanje je obuhvatilo 1107 žena u dobi od 65 godina koje nisu patile od demencije. Tijekom 18 godina periodično su odgovarale na pitanje čini li im se da imaju više problema s pamćenjem od drugih u svojoj okolini.
Na početku istraživanja 89 žena odnosno manje od deset posto odgovorilo je "da".
“Ostaje nejasno postoje li određene vrste problema s pamćenjem koje bi najbolje pokazivale hoće li neka osoba imati u budućnosti kognitivne teškoće”, kazala je Kaup za Reuters.
Nakon 18 godina testirana je mentalna sposobnost ispitanica. One koje su odgovorile "da" na početku istraživanja imale su 70 posto veće izglede za dijagnozu kognitivnih teškoća, a polovica onih koje su se na početku istraživanja žalile na probleme s pamćenjem do kraja istraživanja imale su dijagnozu umjerenih kognitivnih poremećaja ili demencije u odnosu na 38 posto onih koje se na početku istraživanja nisu žalile na probleme s pamćenjem.
Istraživanje je pokazalo da su problemi s pamćenjem koje su ispitanice prijavile deset odnosno četiri godine prije kraja istraživanja bili još indikativniji za eventualnu dijagnozu umjerenih kognitivnih teškoća ili demencije, navodi se u radu objavljenom u časopisu Neurology.
Kaup kaže i kako su i druga istraživanja provedena na muškarcima i ženama pokazala slične rezultate.
Stručnjaci kažu kako je trenutak za posjet liječniku kad okolina uoči probleme s vašim pamćenjem.