Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) sa sjedištem u Parizu, svrstala je prerađeno meso poput hrenovki i šunke u skupinu 1 tvari za koje ima "dovoljno dokaza" povezanosti s rakom, a u toj su skupini upisani duhan, azbest i dizelska isparavanja.
"Opasnost razvoja raka debelog crijeva zbog konzumiranja mesnih prerađevina malena je za pojedince, no rizik raste s količinom pojedenog mesa", kaže dr. Kurt Straif iz IARC-a, odjela koji djeluje unutar WHO-a.
Crveno meso, poput govedine, teletine, svinjetine, janjetine, svrstano je u skupinu 2A, "moguće kancerogenih" tvari na kojoj je i glifosat, aktivni sastojak mnogih herbicida.
Svakih 50 grama prerađenog mesa na dan povećava opasnost od razvoja raka debelog crijeva za 18 posto, ocjenjuju stručnjaci.
IARC je procjenjivao meso prvi put pri i pritom procijenio oko 800 studija, no nije uspoređivao meso s ostalim sastojcima u skupini te ne tvrdi da konzumacija mesa može biti jednako štetna kao, primjerice, pušenje.
U brojnim zemljama zdravstvene vlasti pozivaju potrošače da ograniče unos crvenog mesa i mesnih prerađevina, no IARC ističe da su postojeća upozorenja uglavnom usredotočena na sprečavanje kardiovaskularnih bolesti i pretilosti.
U očekivanju objave izvješća mesna industrija već je burno reagirala ističući da je meso dio uravnotežene prehrane i da se procjena rizika od razvoja raka mora staviti u širi kontekst onečišćenja okoliša i drugih čimbenika poput životnog stila.
IARC, koji ne iznosi specifične preporuke, navodi podatke Global Burden of Disease Project, međunarodnog konzorcija u kojem je više od 1000 stručnjaka, u kojem stoji da se 34.000 smrti izazvanih rakom na godinu u svijetu može pripisati visokom postotku konzumiranja mesnih prerađevina.
To se uspoređuje s oko milijun smrti na godinu u svijetu povezanih s uživanjem duhana,. sa 600.000 smrti u svijetu povezanih s uživanjem alkohola i više od 200.000 smrti na godinu povezanih s onečišćenjem okoliša.
Ako se potvrdi povezanost razvoja raka i konzumacije crvenog mesa, tada bi prehrana bogata crvenim mesom mogla biti odgovorna za 50.000 godišnjih smrti u svijetu, navodi Global Burden of Disease Project.