Na skupu "Upravljanje stresom", koji su organizirali Ministarstvo rada i mirovinskog sustava sa socijalnim partnerima i uz potporu Europske agencije za sigurnost i zaštitu zdravlja, predstavljene su aktivnosti i učinci dvogodišnje EU kampanje o upravljanju psihosocijalnim rizicima i stresom u Hrvatskoj.
Poslodavci moraju donijeti program upravljanja stresom
Mrsić ističe da novi Zakon o zaštiti na radu nalaže poslodavcima da donesu program upravljanja stresom. Poslodavci trebaju analizirati svoje radne procese, vidjeti na kojim je radnim mjestima mogućnost stresa velika i omogućiti zaposlenicima privremeno premještanje na drugo radno mjesto, a isto se odnosi i na slučajeve mobinga, prekomjernog rada i prekarijata, odnosno rada na slabo plaćenim, povremenim i nesigurnim poslovima.
Novi je zakon inspektorima zaštite na radu, uz represivno omogućio i preventivno djelovanje, pa je više od 50 posto kazni iz prijašnjeg zakona preneseno u upravne mjere, kaže Mrsić. To znači da će inspektor prvo naložiti poslodavcu koji nije postupio po zakonu da u roku osam dana to ispravi, a ako to ne učini onda će ga kazniti.
"Smatramo da ćemo tako poslodavcima još više nametnuti obvezu zaštite na radu, na koju se ponekad zaboravlja. U zakonu su radna mjesta i mjere razgraničeni na visoki, srednji i niski rizik, a omogućili smo i poslodavcima da sami rade te procjene", rekao je Mrsić.
Visoko rizično radno mjesto vatrogasca
U radna mjesta s visokim rizikom ubrajaju se vatrogasci, radnici koji rade sa strojevima opasnim po život, poput strojeva za rezanje i prešanja, kao i poslovi na velikim visinama.
Na skupu su predstavljeni i prvi rezultati istraživanja razine psihosocijalnih rizika kod smjenskih radnika u Hrvatskoj, koje su proveli stručnjaci Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti.
Istraživanje je provedeno u šest djelatnosti no zasad su gotovi rezultati za kemijsku, vatrogasnu i medicinsku djelatnost, čime je obuhvaćeno 540 radnika koji rade u 12-satnim noćnim smjenama.
"Iako bi se dalo zaključiti da se radi o povećanoj razini stresa u tim djelatnostima, većina radnika kaže da je njihova razina stresa srednja, pri čemu više stresa doživljavaju žene. Kod mušakraca je glavni izvor stresa nedostatak kontrole na radu, dok žene smatraju da je izvor najvećeg stresa zahtjev samog posla koji obavljaju", kazala je jedna od voditeljica istraživanja Tamara Stević.
Zanimljivim smatra to što nijedna skupina kao izvor stresa nije navela svoju radnu ulogu, koje su im očito jasno definirane, tako da svoje zdravlje procjenju bolje nego što ih procjenjuje opća populacija.
Stres odnosi 60 posto izgubljenih radnih dana
Po istraživanju Europske agencije za zaštitu i zdravlje na radu, stres povezan s poslom drugi je najčešći prijavljeni zdravstveni problem u Europi, odmah nakon poremećaja mišićno-koštanog sustava. Gotovo polovica radnika smatra da je stres povezan s poslom uobičajen na njihovu radnom mjestu, a ukupno oko 60 posto svih izgubljenih radnih dana može se pripisati stresu na radnom mjestu.
Stručnjaci ističu da se psihosocijalne rizike može spriječiti i njima upravljati neovisno o veličini ili vrsti tvrtke.
Kampanju "Upravljanje stresom za zdrava radna mjesta 2014. – 2015." pokrenula je Europska agencija za zaštitu i zdravlje na radu s ciljem podizanja svijesti o stresu i psihosocijalnim rizicima na radnom mjestu, te poticanja poslodavaca, radnika i sindikata na suradnju kako bi pridonijeli stvaranju zdravog radnog okružja.