LONDON, 15. listopada 2015. (Hina) - Djeca rođena ljeti će vjerojatnije biti viša i zdravija u odrasloj dobi nego ona rođena u hladnijim mjesecima, navodi se u studiji znanstvenika s Cambridgea.
Za žene izgleda da ima još i više dobiti jer je studijom otkriveno da djevojčice rođene ljeti dobiju prvu mjesečnicu kasnije od curica rođenih u drugim dijelovima godine, što je indikator ženskog zdravlja u odrasloj dobi.
Znanstvenici su proučavali podatke o 450.000 ljudi iz britanske baze podataka i otkrili poveznicu između zdravstvenih markera i godišnjeg doba rođenja, ali ne i što je tome uzrok. Pretpostavljaju da je češća izloženost Suncu, a time i vitaminu D, u drugom tromjesečju trudnoće možda glavni razlog.
Ranije su studije otkrile vezu između godišnjeg doba rođenja i nekih bolesti, ali ovo je prva u kojoj su znanstvenici posebno gledali porođajnu težinu, visinu kasnije u životu i ulazak u pubertet.
"Vrijeme začeća i rođenja slučajni su. Ne ovise o društvenom položaju, zdravlju ili dobi roditelja i zato je proučavanje nekih uzoraka povezanih s mjesecom rođenja snažan indikator utjecaja okoliša na dijete prije dolaska na svijet", rekao je vodeći autor studije John Perry.
Znanstvenici su ne samo otkrili da su ljetne bebe imale veću težinu pri porođaju, bile više kao odrasle i, u slučaju žena, kasnije ulazile u pubertet, nego i da je trend potpuno obrnut kod djece rođene zimi. Ona su pri porođaju bila lakša, kasnije u životu niža, a djevojčice su dobile prvu mjesečnicu ranije.
Iste veze otkrivene su pri izloženosti broju sunčanih sati u drugom tromjesečju trudnoće, ali ne i u prva tri mjeseca života, što je znanstvenike dovelo do uvjerenja je glavni razlog za tu različitost količina dobivenog vitamina D 'in utero'.
Za potvrdu te teze trebat će dodatna istraživanja, kažu britanski znanstvenici. Njihov je rad objavljen u časopisu Heliyon.
Znanstvenici su proučavali podatke o 450.000 ljudi iz britanske baze podataka i otkrili poveznicu između zdravstvenih markera i godišnjeg doba rođenja, ali ne i što je tome uzrok. Pretpostavljaju da je češća izloženost Suncu, a time i vitaminu D, u drugom tromjesečju trudnoće možda glavni razlog.
Ranije su studije otkrile vezu između godišnjeg doba rođenja i nekih bolesti, ali ovo je prva u kojoj su znanstvenici posebno gledali porođajnu težinu, visinu kasnije u životu i ulazak u pubertet.
"Vrijeme začeća i rođenja slučajni su. Ne ovise o društvenom položaju, zdravlju ili dobi roditelja i zato je proučavanje nekih uzoraka povezanih s mjesecom rođenja snažan indikator utjecaja okoliša na dijete prije dolaska na svijet", rekao je vodeći autor studije John Perry.
Znanstvenici su ne samo otkrili da su ljetne bebe imale veću težinu pri porođaju, bile više kao odrasle i, u slučaju žena, kasnije ulazile u pubertet, nego i da je trend potpuno obrnut kod djece rođene zimi. Ona su pri porođaju bila lakša, kasnije u životu niža, a djevojčice su dobile prvu mjesečnicu ranije.
Iste veze otkrivene su pri izloženosti broju sunčanih sati u drugom tromjesečju trudnoće, ali ne i u prva tri mjeseca života, što je znanstvenike dovelo do uvjerenja je glavni razlog za tu različitost količina dobivenog vitamina D 'in utero'.
Za potvrdu te teze trebat će dodatna istraživanja, kažu britanski znanstvenici. Njihov je rad objavljen u časopisu Heliyon.
(Hina) xdj ydj