Dokument, prvi takve vrste, potpisali su predstavnici hrvatskoga sela Čigoča, njemačkoga Rühstädta, rumunjskoga Andirida, poljskoga Tykocina, bugarskoga Belozema, makedonskoga Češinovo-Obleševa, slovačkoga Buzica, mađarskoga Nagybajoma i španjolskoga sela Malpartida de Caseresa, slovenske Male i Velike Polane, austrijskoga sela Marchegga, švicarskoga sela Altreua, turskoga Eskikaragaca i srpskoga Taraša.
Direktor Europske zaklade za zaštitu prirode Euronatura Gabriel Schwaderer, koji je predsjedao konferencijom je rekao da su "osim o osnovnim načelima ugovora kao što su proučavanje i poboljšanje staništa bijele rode, poticanje tradicionalnih gospodarskih djelatnosti na selu, edukacijskih programa o zaštiti okoliša te razmjene znanja i iskustava, razgovarali i o nekim konkretnim akcijama. Izrazili smo zabrinutost za zamku koja prijeti rodama na istočnom putu zbog izljeva kanalizacije u ribnjak kod Sharm el-Sheikha u Egiptu te opasnost koja prijeti populaciji roda u švicarskom selu Altreu zbog planiranog proširenja aerodroma u Grenchenu", rekao je.
Pedesetak gostiju iz 14 europskih sela roda u subotu će biti na obilježavanju Dana Čigoča, sela koje je Euronatur 1994. godine proglasio prvim europskim selom roda. U tom je selu ove godine 30 aktivnih gnijezda i oko 120 bijelih roda. Budući da Čigoč ima 98 stanovnika, roda je više nego žitelja. Kako je prilikom potpisivanja sporazuma rekao sisački dogradonačelnik Vlado Andučić, potpisani dokument mnogo će značiti za zajedničke projekte kojima će sela roda moći konkurirati za novac iz EU fondova.