Gerontološki tim činili bi liječnik obiteljske medicine i medicinska sestra, koji bi prošli edukaciju iz gerijatrijske zdravstvene skrbi, a usko bi surađivali s gerontološkim timovima koji djeluju pri zavodima za javno zdravstvo, navodi Centar za zdravstvenu gerontologiju, ujedno Referentni centar Ministarstva zdravlja za zaštitu zdravlja starijih osoba.
Gerontološka zdravstvena zaštita trebala bi provoditi mjere zaštite zdravlja starijih osoba prema njihovim zdravstvenim potrebama i funkcionalnoj sposobnosti, po dobnoj i socijalnoj strukturi te populacije.
Po podacima Ujedinjenih naroda o starenju svjetske populacije iz 2013. godine, Hrvatska je po postotku osoba starijih od 60 godina na osmom mjestu, a u usporedbi s drugim europskim državama pripada među one s najstarijom populacijom.
Glavni uzroci hospitalizacija starijih osoba lani su bile bolesti cirkulacijskog sustava s udjelom od 25 posto, a slijede karcinomi s udjelom od 16,5 posto. U ukupnom broju osoba koje su lani bile na bolničkom liječenju, stariji su bili zastupljeni u 37,3 posto slučajeva.
Popis stanovništva iz 2011. pokazao je da značajan udio u društvu čine funcionalno onesposobljene osobe iznad 65 godina starosti, s udjelom od 46,5 posto među ljudima starijim od 65 godina.
U odnosu na popis iz 2001. kada je taj udio bio 21,3 posto, broj funkcionalno onesposobljenih staraca porastao je za čak 138 posto.
Budući da su glavni uzroci koji dovode do funkcionalne onesposobljenosti kronične nezarazne bolesti, izuzetno je važno razvijati geroprofilaktičke aktivnosti kako bi se unaprijedila zaštita zdravlja starijih i očuvala njihova funkcionalna sposobnost, kažu u Centru za zdravstvenu gerontologiju.