Izmjenama Zakona o obveznom zdravstenom osiguranju predlaže se značajno veća samostalnost Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) u donošenju svih odluka, a bez odgovarajućih kontrolnih mehanizama ministra zdravlja i Vlade, upozorava predsjednica sindikata Spomenka Avberšek.
Zavodu se daju ovlasti da sam propisuje opseg i cijene zdravstvene zaštite te iznose participacija za građane, bez prethodne suglasnosti ministra, kao i mogućnost da bez ikakvih ograničenja osniva trgovačka društva, društva za upravljanje fondovima, investicijska društva, kreditne te financijske institucije i ustanove. Za sindikat je to neprihvatljivo, pa traži da Vlada zadrži nadzor nad radom HZZO-a koji kao javna ustanova upravlja sredstvima građana.
Sindikat se protivi i izjednačavanju svih pružatelja zdravstvene zaštite bez obzira imaju li ili ne ugovor s HZZO-om i tvrdi da je takva netransparentnost u načinu ulaska privatnog u sustav javnog zdravstva suprotna interesima građana.
Mogućnost osnivanja privatnih bolnica i proširenje koncesija na sve ambulante u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, što se predlaže izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, predstavlja daljnji nastavak privatizacije, drže u sindikatu.
Nije nam poznato koji su to pokazatelji uspješnosti liječnika koncesionara zbog kojih se dopušta daljnja privatizacija, kažu sindikalci, kada javno provedene studije govore o padu kvalitete zdravstvenih usluga.
Umjesto "čuvara ulaza u sustav" dom zdravlja će postati mjesto na kojem će se usluge osiguranicima pružati kroz privatnu praksu, dok će u sklopu doma zdravlja ostati samo patronažna služba, sanitet i eventualno dispanzeri i palijativna skrb.
U dijelu izmjena koje se odnose na ustroj zdravstvenih ustanova, sindikat se protivi proširenju ovlasti na privatne zdravstvene ustanove i privatne poslodavce dok obavljaju djelatnost kao javnu službu, jer se njihova sloboda ugovaranja i pružanja usluga na tržištu ne može ograničiti propisima javnih službi.
Što se tiče najavljene fleksibilizacije radnog vremena, sindikat zanima je li točno da se ukida dežurstvo kao oblik rada, a uvodi nejednaki raspored radnog vremena predviđen Zakonom o radu.
S obzirom da se zdravstvena djelatnost, osobito u bolnicama, odvija neprekidno 24 sata, teško je vjerovati da postoje razdoblja kada radno vrijeme radnika može trajati kraće od zakonom ili kolektivnim ugovorom propisanog radnog vremena. Sindikat također pita što je s radom po pozivu koji je bio definiran istom odredbom zakona koja se novim prijedlogom mijenja.
Sindikat podržava uvođenje funkcije poslovnih i medicinskih direktora u zdravstvene ustanove ali traži da se jasno propišu uvjeti koje moraju ispunjavati.