Stručnjaci okupljeni na skupu nisu sigurni da su takvi tržišni odnosi uspostavljeni u Hrvatskoj pa u tom smislu dio njih izražava rezervu u pogledu uspješne primjene budućeg zakona.
Taj zakon, koji bi po planu Ministarstva gospodarstva na snagu trebao stupiti početkom 2016. godine i za koji je u tijeku javna rasprava, umjesto dosadašnjeg tarifnog, uvodi premijski sustav poticanja proizvodnje iz obnovljivih izvora.
U tarifnom sustavu, svu energiju koju proizvedu povlašteni proizvođači preuzima Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) i prodaje je opskrbljivačima prema njihovim tržišnim udjelima, po reguliranoj cijeni. To znači da HROTE povlaštenim proizvođačima plaća cijenu prema tarifnom sustavu.
U premijskom modelu, koji Hrvatska mora uvesti prema smjernicama Europske unije, povlašteni proizvođač na tržištu sklapa ugovor s kupcem po cijeni koju dogovori pri čemu od HROTE-a dobiva premiju koja se računa kao razlika između prosječne proizvodne i prosječne tržišne cijene.
Prosječna proizvodna cijena ovisi o tehnologiji proizvodnje i predstavlja cijenu po kojoj je financijski isplativo proizvoditi, a prosječna tržišna cijena je cijena električne energije na burzi. Do uspostave i likvidnosti hrvatske burze energije, uzimala bi se cijena s neke od okolnih burzi.
Prijedlog novog zakona predviđa i javnu dostupnost kvota za poticanje obnovljivih izvora i visokoučinkovite kogeneracije, a otvara i mogućnost gradnje proizvodnih postrojenja na državnom zemljištu što do sada nije bilo regulirano.
Novi sustav ulagačima u obnovljive izvore ne jamči ekstraprofite, ali osigurava isplativo poslovanje, smatraju u Ministarstvu gospodarstva.
Po podacima Ministarstva, 2012. godine na hrvatsku elektroenergetsku mrežu bilo je priključeno 173 megavata snage iz obnovljivih izvora, a krajem 2014. godine 412 megavata.
Hrvatska do 2020. godine mora u ukupnoj potrošnji energije 20 posto osigurati iz obnovljivih izvora. Trenutni udjel je između 17 i 18 posto.