Među izloženim djelima autorove su skulpture studijskog karaktera i salonskog formata, medalje i plakete po kojima je postao poznat i priznat u Europi, te dva akvarelirana crteža. Frangešov rad smatra se jednim od najznačajnijih u europskom kiparstvu na prijelazu 19. u 20. stoljeće i svrstava u vjerodostojne tumače i nositelje najaktualnijih europskih umjetničkih strujanja.
Robert Frangeš-Mihanović u svojim je djelima sintetizirao impresionističke, secesijske i simboličke likovne izričaje, a po načinu izvedbe i osjećaju za materijal, prvenstveno za broncu, te po slikarskom shvaćanju reljefa, ubraja se u najbolje europske umjetnike svojega vremena, ustvrdila je u katalogu izložbe autorica izložbe Tatijana Gareljić.
Po njezinim riječima, to se najbolje iščitava iz plaketa i medalja kojima je stekao svjetsku slavu, dok je svojim slobodnim i inovativnim pristupom kiparskom stvaralaštvu suvereno anticipirao impresionističke i simboličke odlike i težnje nove umjetnosti na prijelazu stoljeća. "Mada malobrojni, medaljerski radovi hrvatskoga kipara predstavljaju kao autentičnoga tumača i nositelja onodobnih najaktualnijih europskih likovnih procesa i zbivanja, Frangeš-Mihanović otrgnuo je reljefnu malu plastiku od renesansnih i klasicističkih uzora i dodijelio joj mjesto ravnopravne umjetničke discipline", ocijenila je.
Frangeš-Mihanović zapamćen je u hrvatskom modernom kiparstvu po ostvarenjima nastalima na prijelomu stoljeća, skulpturama namijenjenima arhitekturi - Alegorije znanosti (Teologija, Medicina, Justicija i Filozofija) nad vratima Zlatne dvorane Odjela za bogoštovlje i nastavu započinje raditi još tijekom studija (1893. – 1897.), a iste motive izvodi i za Sveučilišnu knjižnicu (1912.). Frangeš je uveo impresionizam u hrvatsko kiparstvo, primjer je spomenik palim vojnicima 78. Šokčevićeve pukovnije u Osijeku iz 1898. godine
U sintezi pročišćenog volumena i suzdržanom intenzitetu geste oživotvoren je spomenik prvom hrvatskom kralju Tomislavu, nastao od 1928. do 1938., a podignut 1947., koji je danas svojevrsna razglednica grada Zagreba, dok su na Mirogoju brojni nadgrobni spomenici koje je radio - skulptura Seljak na Mallinovu grobu (1913.) i visoki reljef Majčina ljubav (1917.).
Njegov su rad podupirali i onodobni moćni pokrovitelji, visoki vladini dužnosnici u Kraljevini Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Izidor Kršnjavi i Ivo pl. Mallin.
Robert Frangeš-Mihanović ((1872.-1940.) još se na studijskom putovanju u Italiji upoznaje s antičkom skulpturom i rimskim portretom, kao i s djelima velikog talijanskog renesansnog kipara Donatella. Na Školi za kiparstvo u Beču prepoznat je kao veliki talent, uz portretna poprsja stvarao je pojedinačne figuralne skulpture, a umješnost različitog oblikovanja istih i sličnih motiva uočljiva je na njegovim brojnim animalističkim djelima.
Za vrijeme Prvog svjetskog rata pri Umjetničkoj grupi na talijanskoj bojišnici crta i modelira u sadri ratne prizore, a na taj ciklus kronološki se nastavlja tzv. jugoslavenski ciklus. Bio je suosnivač "Lade", južnoslavenskog udruženja umjetnika, a svoje viđenje i doprinos ostvarivanju južnoslavenske ideje oživotvorio je u većem broju djela na tu temu.
Prve medalje i plakete s narodnom tematikom Frangeš radi po narudžbi Ive pl. Malline, koji je želio potaknuti gospodarstvo i život na selu dodjeljivanjem nagradnih medalja uzornim gospodarstvenicima. Njegove medalje i plakete s animalističkim i figuralnim motivima označili su početak hrvatskog modernog medaljerstva, radio je sportske spomenice, plakete slobodne modelacije i portretne plakete povijesnih ličnosti.
Moderna galerija u Zagrebu skrbi o više od osamdeset njegovih djela, nastalih od 1891. do 1939. godine, od studenskih ostvarenja do vrijednih dijela hrvatske moderne, zaključno s djelima koja su nastala pred sam kraj umjetnikova života. Frangešova djela čuvaju se u Zbirci kiparstva, Zbirci grafike te Zbirci medalja i plaketa
Izložba ostaje otvorena do 1. veljače.