Prema prijedlogu zakona o regionalnom razvoju, jedinice lokalne i područne (regionalne samouprave) razvrstavaju se ovisno o indeksu razvijenosti, a "granica" za određivanje razvijenosti, odnosno nerazvijenosti pojedine jedinice iznosi 75 posto od državnog prosjeka. Taj indeks postaje i temelj nove raspodjele poreznih sredstava između središnje države i jedinica lokalne i područne samouprave sadržan u prijedlogu izmjena zakona o financiranju lokalne i područne samouprave.
Autori IJF-ovog osvrta na tu novu raspodjelu prihoda od poreza, Anto Bajo s IJF-a i Marko Primorac sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, ističu da je dobro da se predloženim izmjenama povlašteni status u sustavu financiranja dodjeljuje jedinicama lokalne samouprave čija je slabija razvijenost utvrđena mjerljivim pokazateljima.
No ističu kako je, na žalost, dijeljenje poreza postalo "instrument ublažavanja gospodarskih nejednakosti, financiranja kapitalnih projekata, ali i mehanizam za financiranje decentraliziranih funkcija".
Uz tvrdnju da višestruka uloga tog instrumenta nije poželjna, Bajo i Primorac smatraju da bi država općinama, gradovima i županijama "trebala potpuno prepustiti porez na dohodak koji se prikupi na njihovom području".
"Dijeljenje poreza treba koristiti isključivo za ublažavanje okomite fiskalne neravnoteže - nedostatka prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za financiranje prenesenih (decentraliziranih) funkcija", ističu Bajo i Primorac.
Iako drže da će predložene izmjene u raspodjeli poreznih prihoda upotpuniti novu politiku regionalnog razvoja i da ih treba pohvaliti, ističu da ipak "uvođenje jednostavnog i učinkovitog sustava fiskalnog izravnanja utemeljenog na kvalitetnim kriterijima i fiskalnim instrumentima i dalje ostaje izazov za postojeću ili neku novu buduću Vladu".
Novosti u financiranju jedinica lokalne i područne samouprave
Predložene zakonske izmjene, uz ostalo, za jedinice koje su ispod državnog prosjeka razvijenosti ne donose bitniju promjenu, osim što se povećava udio županije u prihodima od poreza na dohodak za 2 posto, nauštrb dijela koji je do sada pripadao općinama i gradovima. Svim ostalim općinama i gradovima povećava se udio općeg (nenamjenskog) dijela u prihodima od poreza na dohodak, uslijed smanjenja udjela za decentralizirane funkcije s dosadašnjih 12 na 6 posto. Pomoć za financiranje kapitalnih projekta za općine i gradove na otocima raste pak s 15,5 na 16 posto.
Ujedno, kod projekata koji se sufinanciraju sredstvima EU jedinice lokalne samouprave i ustanove u njihovom vlasništvu dobivat će 1,5 posto porezna na dohodak, ako su nositelji projekata. Predlaže se i povećanje udjela općina i gradova u porezu na promet nekretninama sa 60 na 80 posto, što bi 2015. godine njihov prihod trebalo povećati za ukupno 232 milijuna kuna.
Ipak, napominju, najznačajniji utjecaj na raspodjelu poreza na dohodak imat će promjene statusa jedinica lokalne samouprave koje su ranije imale status brdsko planinskih područja, područja od posebne državne skrbi ili potpomognutih područja.
Dijelu jedinica lokalne samouprave sa statusom brdsko planinskih područja ili područja od posebne državne skrbi smanjit će se udio u porezu na dohodak s 90 na 60 posto. Jedinice lokalne samouprave koje nisu imale poseban status u financiranju, a nalaze se na potpomognutim područjima, imat će bolji fiskalni položaj jer im se udio u porezu na dohodak povećava s 56,5 na 88 posto.