Odluka o raspisivanju šestih po redu predsjedničkih izbora stupit će na snagu danom njene objave u Narodnim novinama, a tada počinju teči i rokovi za izbor predsjednika.
Predsjednik Republike bira se većinskim izbornim sustavom, odnosno predsjednik će postati kandidat koji dobije većinu glasova svih birača koji su glasovali (50 posto plus jedan glas).
Ako ni jedan od kandidata to ne uspije u prvome krugu, u drugi krug ulaze dva kandidata koja u prvom krugu osvoje najviše glasova.
Predsjednikom postaje kandidat koji dobije najveći broj glasova birača koji su glasovali. Ako kandidati dobiju isti broj glasova, izbor se još jednom ponavlja.
Predsjednik se bira na mandat od pet godina, a ograničen je na maksimalno dva mandatna razdoblja, odnosno ukupno deset godina.
Na dosadašnjim izborima birači su po dva puta izabrali Franju Tuđmana (1992. i 1997.) i Stjepana Mesića (2000. i 2005.), a na izborima 2009. pobijedio je Ivo Josipović koji ulazi u utrku za još jedan mandat.
Uz Josipovića, kandididaturu za predsjednika Republike na predstojećim izborima do sada su najavili Kolinda Grabar Kitarović, Milan Kujundžić, Anto Đapić, Ivan Rude te don Ivan Grubišić.
Na izborima 2009. bilo je 12 predsjedničkih kandidata, 2005. njih 13, na izborima 1992. njih osam, a 1997. trojica.
Pravo biti biran, odnosno kandidirati se predsjednika Republike imaju svi punoljetni državljani Hrvatske. Kandidate mogu predlagati političke stranke registrirane u Hrvatske, jedna ili više političkih stranaka zajedno, kao i birači. Bez obzira na to tko predlaže kandidata za predsjednika, mora prikupiti najmanje 10 tisuća potpisa birača koji podržavaju njegovu kandidaturu. Svaki birač može svojim potpisom podržati samo jednog kandidata.
Predsjednik Republike ne može obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost, a njegove opće ovlasti su predstavljanje i zastupanje države u zemlji i inozemstvu, briga za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti, davanje pomilovanja, dodjela odlikovanja i priznanja propisanih zakonom te druge dužnosti određene Ustavom.
Predsjednik države ima ovlasti na području unutarnje te vanjske politike, obrane i rada sigurnosnih službi pa tako, uz ostalo, raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje te surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike. Vrhovni je zapovjednik Oružanih snaga i surađuje u usmjeravanju rada sigurnosnih službi.