"Približavanjem izbora javlja se nezavidna količina informacija, no i sloboda izražavanja ima svoje granice. Govor mržnje ne smije se tolerirati", rekla je Mirjana Rakić, ravnateljica Agencije za elektroničke medije koja je okrugli stol organizirala u okviru apela za etički uravnoteženim praćenjem izbornih kampanja.
Profesorica Gordana Vilović s Fakuleta političkih znanosti u raspravi se poslužila citatom te navela da je 'očekivati previše od etike u medijima jednako opasno kao i ignorirati je'.
Vilović ocjenjuje da je novinarima danas u izbornom razdoblju teško izvještavati, kako zbog devastacije struke, tako i zbog novih medija poput facebooka i twittera na kojima brojni političari samokomuniciraju, osobito kad su u oporbi. Čini se da je političkim natjecateljima "isplativije" imati dobrog 'spin doktora' koji će "djelotvorno" surađivati s medijskim kućama od inzistiranja na odgovornom novinarstvu, kaže Vilović.
Među najčešće 'grijehe' izbornog izvještavanja ubrojila je favoriziranje kandidata, sponzorirane tekstove, zloupotrebu djece i nemoćnih u svrhu izbornog izvještavanja, korištenje nepolitičkih magazina kao mjesto jeftinog oglasa kad netko postaje "pažljivi muž" ili "savršeno odjevena žena", nepotpune ankete i slično.
Novinar Drago Hedl upitao je krši li novinar etička načela prenoseći neetičke izjave ujedno odgovorivši da su takve izjave novinari dužni prenositi. "Bilo bi neetično prešućivati ih jer građani tada ne bi znali s kim imaju posla", rekao je Hedl. Dosadašnju predsjedničku kampanju ocijenio je "blagom kamilicom", a hoće li prijeći u nešto žešće treba vidjeti sa zahuktavanjem kampanje, dodao je.
Vilović također smatra da novinar mora inzistirati na prenošenju izjava predsjedničkih kandidata, ali da njihove moguće neetičke izjave treba "upakirati komentarom".
"Ponekad je njihova retorika grozna i teška što je i uobičajeno u izborima. No, novinari ne smiju dopustiti da to ostane samo za sebe, kao otok, nego moraju reagirati - napraviti poseban komentar, ismijati, popratiti cinizmom. Ne smiju dopustiti netoleranciju, bezobrazluk i govor mržnje", kaže Vilović.
Brojni stručnjaci, novinari i urednici na okruglom stolu zaključili su da je situacija danas ipak bolja nego prije pet godina zbog liberalnijih pravila o izvještavanju, posebice kad je riječ o televizijama s nacionalnim koncesijama, koje danas više ovisi o uređivačkoj politici medija.
Predsjednica programskog vijeća HRT-a Nina Obuljen Koržinek rekla je da je HRT "pokriven" za vrijeme trajanja izborne promidžbe, ali i upozorila da "kodeksa nema ni prije ni poslije". Osim toga, može se desiti da zbog božićnih i novogodišnjih blagdana "prava" kampanja potraje svega 5-6 dana, upozorava.
Na pitanje treba li televizija, posebice javna TV, u izbornoj kampanji pratiti i 'pseudo-događaje' poput zajedničke kave Ruže Tomašić i predsjedničke kandidatkinje Kolinde Grabar Kitarović na Cvjetnom trgu i koliko je taj događaj značajan za hrvatske birače, Sanja Mikleušević Pavić s HRT-a rekla je da bi im se, da taj događaj nisu popratili, prigovorilo da su 'Josipovićeva televizija' kojega prate u njegovu radu i kao aktualnog predsjednika.
"Urednici i novinari odlučit će kako će se pratiti kava Tomašić i Grabar-Kitarović, susret Ivo Josipović-Janica Kostelić i drugi. Mora nam se vratiti povjerenje", mišljena je Mislav Bago s Nove TV, a Dubravko Merlić s N1 također smatra da su takvi događaji tek 'sirovine' koji se mogu oblikovati u skladu s uređivačkom politikom.
Smatra kako bi bilo najbolje da se televizije unaprijed jasno deklariraju preferiraju li nekog predsjedničkog kandidata, ali i dodaje da to nije moguće na tako malom tržištu poput hrvatskog.