"Bokokotorski zaljev, jedan od 27 najljepših fjordova na svijetu, sa stijenama koje se naglo dižu iznad Kotora i u podnožju s uskim zelenim pojasom, svojom je impresivnom prirodom kreirao i specifičan duh prostora, oblikujući ljude i kraj u kojem su živjeli. Iz te stisnute ljepote pogled je bio usmjeren samo u plavetnilo neba i modrilo mora što im je odredilo sudbinu", rekao je Josip Gjurović, predsjednik Hrvatske bratovštine "Bokeljska mornarica 809", prilikom obilaska izložbe s novinarima.
Izložba u MUO kruna je proslava naše obljetnice, okrenuta je intimnim zapisima ljudi i pomoraca koji su se morali u dramatičnim okolnostima spašavati i vratiti s mora, a ima višestruku vrijednost, osim povezanosti mora i vjere te bokeštine i dijaspore, pokazuje umješnost tadašnjih zlatara, dodao je.
Generalni vikar Kotorske biskupije, mons. Anton Belan, smatra da se ta izložba može doživjeti kao lijepa i učinkovita propovijed, s obzirom na to da se, napomenuo je, poslanje crkve ne zaustavlja samo na propovjedaonici, već ima i kulturnu misiju, traženja lijepoga koje se materijalizira u svim granama umjetnosti. Govorilo se, ako ne znaš moliti otisni se na more, jer kad osjetiš plavetnilo mora i plaventilo neba najbliže si razgovoru s Bogom, ustvrdio je Belan, opisujući nit koja povezuje predstavljene izloške.
Mileva Pejaković Vujošević, direktorica Pomorskog muzeja Crne Gore, koja je autorica izložbe uz Željka Brguljana i Arijanu Koprčina, iz postava je istaknula srebrne zavjetne pločice ex-voto Boke kotorske koje su unikatna cjelina jer nigdje drugdje ne postoji tako veliki broj primjeraka reljefa u srebru te izrade, kao i šest srebrnih svijećnjaka s glavnog oltara Bogorodičnog hrama na Prčanju, koji se prvi put izlažu, a nastali su topljenjem dvije tisuće srebrnih ex-voto pločica 1862.
Po njezinim riječima, osobne zapise bokeljskih pomoraca treba čitati kao uzbudljivo štivo, dokument jednog vremena i uživati u zanatskom umijeću njihovih suvremenika, a najimpresivniji primjer zahvalnosti Gospi otok je koji su pomorci i građani Perasta počeli graditi u 15. stoljeću potapajući brodove krcate kamenjem uz stršeću hrid u blizini otočića Sv. Juraj. Kroz dva stoljeća tako je stvoren otok veći od tri tisuće četvornih metara, sa stotinjak brodova u temeljima te crkvom.
Za izložbu su odabrani radovi iz najpoznatije marijanske pomorske zavjetne crkve, Svetišta Gospe od Škrpjela, potom iz katedrale Sv. Tripuna u Kotoru te iz crkava u Prčanju, u Dobroti, Stolivu, Perastu i Herceg Novom. Većinom je riječ o srebrnim zavjetnim pločicama s prikazima brodova među kojima se ističe originalni antependij izrađen od votivnih pločica prčanjskih pomoraca, a izložit će se i ex vota u obliku srebrnih relikvijara, monstranci, kanonskih ploča, oltarskih svijećnjaka, raspela, kaleža i drugih crkvenih predmeta te slike s prikazima brodova zahvaćenih olujom. Svi su predmeti zavjeti bokeljskih pomoraca iz obitelji Zmajević, Burović, Smeća, Bane, Milošević, Radimir, Luković, Florio, Visin.
Udruga Bokelja u Zagrebu u okviru rada Hrvatske bratovštine "Bokeljska mornarica 809", slijednice 12 stoljeća stare kotorske mornarice, danas nastoji brojnim projektima približiti Zagrebu i Hrvatskoj kulturno-povijesnu baštinu Boke kotorske i nepoznate opuse bokeljskih Hrvata, među kojima su mnogi istaknuti znanstvenici i umjetnici.
Izložba je organizirana u suradnji "Bokeljske mornarica 809", MUO-a, Kotorske biskupije i Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, a bit će otvorena do 18. siječnja.