Europska komisija je ovog tjedna odobrila izdvajanje ukupno 65 milijuna eura u okviru zajedničkog paketa pomoći za BiH i Srbiju, a Sorensen je potvrdio kako će taj novac vrlo brzo biti na raspolaganju.
"Naša reakcija na krizu bila je brza i poslali smo i više nego što se od nas tražilo. Dali smo maksimum kako bismo pomogli", kazao je Sorensen podsjećajući kako je na zahtjeve iz BiH za hitnu pomoć u suočavanju s poplavama odmah odgovorila 21 država-članica Unije.
Potvrdio je kako se već prešlo u drugu fazu pružanja pomoći odnosno na procjenu šteta kako bi se utvrdilo što treba obnoviti i koliko je novca točno za to potrebno.
Tu će procjenu na terenu provoditi stručnjaci EU, Svjetske banke i Ujedinjenih naroda s iskustvom u sličnim situacijama i u suradnji s predstavnicima vlasti u BiH.
"Na kraju, mi ćemo dati procjene i strani će se donatori ravnati po tome", kazao je Sorensen.
Konačno izvješće o štetama od poplava u BiH trebalo bi biti objavljeno do 18. lipnja, a u srpnju bi trebala biti organizirana donatorska konferencija na kojoj bi se pokušao prikupiti novac za obnovu.
Sorensen je istaknuo kako će novac za obnovu dobiti isključivo BiH kao država jer će tako biti i u slučaju Srbije odnosno Hrvatske.
Neovisno o Sorensenovoj izjavi predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ustvrdio je kako se dodjela međunarodne pomoći za BiH namijenjene otklanjanju posljedica poplava pokušava zlorabiti kroz njeno centraliziranje.
"Neprihvatljivo je da se zaobilaze entitetske kompetencije", kazao je Dodik kako ga citiraju banjolučke "Nezavisne novine".
Najavio je kako će stoga vlasti RS ocijeniti hoće li uopće sudjelovati "u poslovima u vezi s koncentracijom međunarodne pomoći".
Dodik se u javnim istupima za sada oslanja prije svega na pomoć koju mu je navodno obećana iz Rusije, a najavio je i uvođenje poreza od tri posto na plaće svih zaposlenih na teritoriju RS od kojega bi se financirala obnova uništene imovine i infrastrukture.