Schulz je u petak s premijerom Zoranom Milanovićem obišao poplavljene dijelova Slavonije, a nakon toga se u Osijeku sastao s kolegama iz SDP-a. Schulz je na izborima za Europski parlament kandidat za predsjednika EK u ime socijalističke grupacije (S&D) kojoj pripadaju i hrvatski socijaldemokrati.
I u Osijeku Schulz je novinarima ponovio da će se naći način da EU pomogne poplavljenim dijelovima Hrvatske, što će se utvrditi nakon procjene šteta. Podsjetio je da to ovisi udjelu šteta o nacionalnom BDP-u, odnosno o europskim pravilima u takvoj situaciji.
Da bi Hrvatska dobila pomoć i fonda solidarnosti šteta mora biti veća od 0,64 posto BDP-a, odnosno 280 milijuna eura, objasnila je prije nekoliko dana ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.
Schulz je u Osijeku, kamo je stigao na poziv eurozastupnice SDP-a Biljane Borzan, naglasio kako hrvatska država već vrši procjenu šteta, a to učiniti i EU. Kazao je da je pri obilaska poplavljenih područja s hrvatskim premijerom Zoranom Milanovićem vidio da se radi o uistinu složenoj situaciji. Dodao je kako je bio impresioniran dobrom koordinacijom civilnih vlasti i oružanih snaga Republike Hrvatske na poplavljenim područje.
Na novinarski upit hoće li se naći nova sredstva u EU vezano za razminiranje Hrvatske, budući da su poplave pomaknule mine i donijele novu opasnost, Schulz je rekao da na to pitanje u ovom trenutku ne može konkretno odgovoriti, no da će svoje strane pomoći gdje god bude mogao.
Schulz je ranije izjavio da suosjeća s patnjama ljudi u poplavljenim krajevima, te da Europski parlament mora razmisliti o pomoći Hrvatskoj. "Kao predsjednik Europskog parlamenta moram razmisliti o tome što mi kao europska institucija možemo učiniti da pomognemo", rekao je pošto mu je hrvatski premijer Zoran Milanović pokazao stanje u Gunji u Slavoniji.
"Mogu samo reći kako osjećam solidarnost ljudi pogođenih poplavom. U takvim situacijama zemlja postane jedna velika obitelj", rekao je Schulz čija je domovina prošle godine bila pogođena poplavama koje su odnijele nekoliko života i nanijele veliku materijalnu štetu.
Vlada je u četvrtak u Županji održala sjednicu na kojoj je donijela konkretne odluke, rekao je Milanović u Schulzovom društvu i najavio da će on nadgledati kako se one provode. "To je ono što možemo. Ne možemo biti populisti i obećavati stvari koje ne možemo, ali možemo puno".
Po ocjeni hrvatskog premijera, hrvatske vlasti u poplavi "funkcioniraju solidno". "Možda nismo savršeni, ali nismo ni loši", poručio je.
Vodostaj Save proteklih je dana na poplavljenim područjima pao oko dva metra, a u Rajevu Selu u kojem je bilo i poginulih pošto je popustio nasip, a počinje gradnja prednasipa kako bi se zaustavio dotok vode i omogućilo povlačenje Save u korito.
Milanović je u Gunji izjavio kako Hrvatska neće propustiti priliku da iz europskih fondova iskoristi svaki euro za pomoć poplavljenim područjima.
Poplavljena područja u Gunji u petak su posjetile i europska povjerenica za humanitarnu pomoć Kristalina Georgieva i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.
Poslije su izjavile da je sprečavanje zdravstvenih rizika sada je apsolutni prioritet na poplavljenim područjima i Hrvatska i EU zajedno će hitno krenuti u borbu protiv komaraca koji tu predstavljaju veliku opasnost.
"Sprečavanje zdravstvenih rizika sada je apsolutni prioritet, a komarci su velika opasnost. Tu ćemo spojiti europske kapacitete civilne zaštite i hrvatske zrakoplove i riješavati probleme s obje strane rijeke", rekla je Georgieva.
"Komarci su velika opasnost zbog širenja zaraze. To zahtijeva hitnu reakciju, Hrvatska će osigurati avione, a EU će namo pomoći u financiranju letova i sredstvima za zaprašivanje. To je potrebno napraviti odmah", rekla je Pusić.
Europska povjerenica za humanitarnu pomoć Kristalina Georgieva izjavila je da je područje Slavonije pogodila strašna tragedija, ali i je u borbi protiv poplava ostvarena nevjerojatna mobilizacija vojske, civilne zaštite, Crvenog križa i građana. "Za to sam vrlo zahvalna jer ljudi ovdje nisu pomagali samo svoje, nego su Hrvati pomagali i Srbiji i BiH", rekla je.
"Poplave zahtijevaju veliku suradnju sada, zahtijevat će veliku suradnju u budućnosti, poplave nas spajaju i u ime Europpljana želim reći da smo od prvog dana osigurali sve što su zemlje zatražile, helikoptere, vodne pumpe...", naglasila je. "Ovdje u Hrvatskoj, jedino su trebale satelitske karte i to smo dostavili, svi u Europi se sada osjećaju kao Hrvati, kao Srbi, svi smo iz regije", dodala je Georgieva.
Naglasila je kako su u Hrvatskoj prve dvije faze u borbi s poplavom, spašavanje života i sprečavanje širenja vodene stihije, odrađene jako dobro. Sada je na redu treća faza, humanitarna. Humanitarne aktivnosti na terenu potrajat će barem nekoliko tjedana, a uključuje sanaciju, prošišćenje voda i borbu protiv zdravstvenih rizika.
Istaknula je i kako je zbog klimatskih promjena ovaj dio svijeta visokorizičan na poplave, šumske požare, zimske oluje, što zahtijeva ulaganje u pripremu i prevenciju. "Ta ulaganja su prioritet za Europu", rekla je Georgieva.