"Naši timovi za procjene stanja su na terenu kako bi utvrdili koja je vrsta pomoći najpotrebnija", kazala je Georgieva na kraju dvodnevnog boravka u BiH tijekom kojega je posjetila neka od područja koja su najteže stradala u katastrofalnim poplavama u toj zemlji.
Kazala je kako se jasno uvjerila u razmjere krize. "Tri dana nakon poplava sela su još pod vodom, a ljudi se ne mogu vratiti kućama", prenijela je svoje dojmove povjerenica Georgieva.
Podsjetila je kako je EU odmah odgovorila na zahtjev BiH za pomoć u suočavanju s poplavama, u čemu je sudjelovalo 16 država-članica. "Poslali smo i više nego što je BiH tražila, jer je bilo očevidno kako je riječ o ogromnoj katastrofi", kazala je Georgieva.
Konstatirala je kako se postupno izlazi iz prve i najkritičnije faze spašavanja života i imovine te da idućih dana i tjedana slijedi slanje crpki kako bi se uklonila voda iz najugroženijih područja. Dio napora bit će usmjeren i na jačanje oštećenog nasipa na Savi kako bi se spriječile nove poplave.
Također slijedi slanje humanitarne pomoći, a najveći su problemi velik broj uginulih životinja koje plutaju vodom, miješanje vode iz vodovoda sa zagađenom vodom i pojava velikog broja komaraca.
Ocijenila je kako je riječ o problemima koji ne mogu čekati i koji se moraju rješavati u idućih sedam dana.
"To predstavlja iznimno velik rizik za zdravlje stanovništva", upozorila je Georgieva najavivši i slanje opreme za isušivanje zgrada, agregata, hrane, vode i pokrivača.
"Jasno nam je da se BiH teško nosi s posljedicama poplava zbog posljedica proteklog rata, posebice zbog mina koje su pokrenula klizišta što čini operacije spašavanja težim i opasnijima", kazala je Georgieva.
Europska povjerenica dodala je i kako je posebna tragedija to što je najveći dio ljudi raseljenih u ratu sada ponovo pogođen prirodnom nesrećom. Kazala je kako su joj ljudi koje je srela u Orašju prenijeli da su se s tragedijama navikli u ratu, no to sada ne mogu učiniti.
Nakon prve i druge faze pružanja pomoći u krizi trebala bi uslijediti i treća koja podrazumijeva obnovu, a EU je kani provoditi zajedno s drugim organizacijama poput Svjetske banke. Georgieva nije precizirala na kakvu i koliku financijsku potporu BiH može računati iz fondova EU.
Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda ranije tijekom dana je kazao kako je dobio uvjeravanja da će se pomoć moći dobiti i iz Fonda solidarnosti kao i iz fondova pretpristupne pomoći (IPA), no u delegaciji EU u Sarajevu Hini je rečeno kako to još nije izvjesno.
"IPA fondovi sigurno, no ne i Fond solidarnosti zbog statusa BiH u odnosima s EU", kazao je glasnogovornik delegacije EU Andy McGuffie.
On je kazao kako je u svakom slučaju otvorena mogućnost da BiH za pomoć EU aplicira zajednički s Hrvatskom i Srbijom.
Za razliku od BiH Srbija ima status kandidata za članstvo u EU i stoga ima pravo na potporu iz Fonda solidarnosti Unije.