Cijena eura u odnosu na američku valutu kreće se jutros oko 1,3795 dolara, nedaleko 1,3894 dolara, najviše razine od listopada 2011. godine, koju je dosegnuo prošloga petka.
U odnosu na japansku valutu, tečaj eura oslabio je jutros 0,3 posto, na 144,70 jena, no i dalje je blizu 145,67 jena, najviše razine u više od pet godina.
Cijena dolara prema 'japancu' kreće se, pak, oko 104,90 jena, blago ispod jučerašnjih 105,41 jena, najviše razine od listopada 2008. godine.
Na valutnim je tržištima najveći dobitnik euro, koji je od početka ove godine prema dolaru ojačao 4,6 posto, najviše od 2007. godine.
Još je veći uspon, 26,4 posto, zabilježio u odnosu na japansku valutu. To je njegov najveći godišnji rast od kada je uveden 1999. godine.
I dolar je ove godine snažno porastao prema jenu, za 20,9 posto, što je njegov najveći uspon od 1979. godine, kada je porastao 23,7 posto.
Oštar pad jena u 2013. posljedica je izuzetno poticajne monetarne i fiskalne politike japanskih vlasti otkako je na čelu vlade premijer Shinzo Abe.
Osim što su ključne kamate u Japanu rekordno niske, tamošnje monetarne vlasti provode programe kupnje imovine, odnosno tiskanja svježeg novca kako bi potaknule kreditiranje, a time i rast gospodarstva. Time nastoje potaknuti i inflaciju, kako bi se okončalo 15-godišnje razdoblje deflacije.
S druge strane, američka središnja banka najavila je smanjenje programa kupnje državnih i hipotekarnih obveznica od siječnja iduće godine, što je prvi korak Feda prema normalizaciji monetarne politike, koja je bila izuzetno labava još od financijske krize 2008. godine.
Nastavi li Fed u idućoj godini smanjivati poticajne mjere, što je vrlo izgledno, s obzirom da se rast američkog gospodarstva ubrzava, dolar bi trebao ojačati.
„Tečaj dolara mogao bi do polovine iduće godine dosegnuti 110 jena. No, da li će i kojim tempom američka valuta jačati ovisi o tome hoće li tijekom 2014. Fed nastaviti smanjivati poticajne mjere“, kaže Satoshi Okagawa, analitičar u Sumitomo Mitsui Banking Corporaton.
Smjer eura u 2014. ovisit će, pak, o rastu gospodarstva eurozone. Ubrza li se njegov oporavak od recesije, neće biti potrebe za dodatnim poticajnim mjerama Europske središnje banke, što bi moglo potaknuti jačanje eura.
Međutim, ako gospodarstvo eurozone oslabi ili mu zaprijeti deflacija, ECB bi mogao dodatno smanjiti ključne kamatne stope, koje se već sada kreću na 0,25 posto, najnižoj razini u povijesti, ili uvesti druge mjere labavljenja monetarne politike. U tom bi se slučaju tečaj eura našao pod pritiskom.