U raspravi su sudjelovali predstavnici gospodarstva, udruga, Ministarstva zaštite okoliša i prirode i grada Zagreba te je zaključeno da svi mogu unaprijediti svoje ponašanje - ministarstvo koje ima odgovornost informirati i educirati javnost, poslovni sektor koji vrlo često skriva informacije zbog straha da će biti kritiziran te civilni sektor koji često nema kapaciteta razumjeti kompleksnost nekog postrojenja pa je zbog straha a priori protiv, a često i nema povjerenje da će njegovo mišljenje biti uključeno u konačnu odluku.
Istaknuto je kako "mora postojati dobra volja svih da razgovaraju i sudjeluju u tom procesu, da se uvaži mišljenje svakoga", pa tako primjerice poslovnom sektoru mišljenje lokalne zajednice može biti koristan savjet da izbjegne loše odluke. Svi bi trebali u konačnici imati koristi od jasnoga i transparentnog razgovora, zaključeno je.
Okolišna dozvola je dokument kojim se dopušta rad industrijskog postrojenja, farme ili odlagališta otpada koje ima ili može imati važan utjecaj na okoliš, ističe se u priručniku koji je predstavila jedna od njegovih autorica Lidija Pavić-Rogošić iz ODRAZ-a. Njezine kolegice autorice - Dubravka Bačun iz HR PSOR-a rekla je da je okolišna dozvola prvi cjeloviti dokument koji obrađuje rad cijelog postrojenja, Višnja Jelić Mueck iz ODRAZ-a rekla je da smo se u propisima obavezali na sudjelovanje javnosti, ali se praksa sudjelovanja javnosti nije unaprijedila, a ravnateljica HR PSOR Mirjana Matešić istaknula je kako nisu zadovoljni kako je danas postupak sudjelovanja javnosti primijenjen u praksi.
Domagoj Stjepan Krnjak iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode istaknuo je kako je javnost sudjelovala i u prijašnjim postupcima, ali je tematika s kojom će se baviti u okolišnoj dozvoli drugačija.
"Mi ćemo sada razgovarati o tome kako to postrojenje radi i kako napraviti da ono bude što prijateljskije za okoliš u kojemu djeluje", rekao je. Istaknuo je kako svako sudjelovanje javnosti smatraju pomoći da dozvola bude što kvalitetnija.
Bruno Antolović iz HEP Proizvodnje rekao je da su kroz projekte koje su realizirali naišli na određene probleme pa su vidjeli da moraju promijeniti pristup i kroz suradnju s ministarstvom i mjerodavnim tijelima približiti se javnosti i upoznati je sa svojim namjerama već u fazi prije bilo kakvih analiza i studija.
Vesna Vugec iz zagrebačkoga Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj rekla je da oni organiziraju javne rasprave o određenom zahvatu te da je odziv građana na javne rasprave dosta velik.