Izložba glorificira diktatora odgovornog za smrt stotina tisuća ljudi, tvrdi povjesničar Jože Dežman koji se bavi istraživanjem poratnih žrtava i više stotina masovnih grobnica koje su se otkrivale u Sloveniji otkako je postala samostalna država, a stavljaju tamnu sjenu na Titovo doba. "Tužno je vidjeti da mladi kojima su roditelji cijelog života lagali o Titu još u to vjeruju", kaže povjesničar koji smatra da se Slovenija još nije oslobodila "jugonostalgije" niti kritički razbila "Titov mit".
Suprotno njemu, povjesničar Jože Pirjevec, koji je o Titu izdao više knjiga, smatra da izložba ima svoj smisao i prikazuje postignuća Tita i Jugoslavije na objektivan način te da je Tito zaslužan što je danas samostalna Slovenija u svojim etničkim granicama.
Izložba i Titu održava se u prostorijama ljubljanskog velesajma na 1200 četvornih metara. Uz predmete koji su pripadali Titu ili se njima služio (među njima je i zadnja "Titova štafeta" iz 1979. godine) iz privatnih i državnih muzeja, na izložbi se prikazuju brojne fotografije sa svjetskim čelnicima i filmskim zvijezdama te video-prilozi s izjavama o Titu njegovih suvremenika i suradnika, pa i ona Britanca Fitzroya Macleana iz 1962. godine da je Tito, iako ga mnogi ne vole, zapravo odraz 20. stoljeća.
Većina posjetitelja vidi izložbu kao mogućnost "reflektiranja" nekadašnjeg vremena, sa svim njegovim dobrim i lošim stranama, prednostima i nedostacima, unatoč kritikama da se kroz nju odražava "jugonostalgični" pristup Titu i vremenu koje je on obilježio, navodno karakterističan za slovensku ljevicu.
Slovenska demokratska stranka (SDS), koju vodi bivši premijer Janez Janša, često "idolatriju" vezanu uz Tita navodi kao znak da u Sloveniji nije na pravi način izvršen "povijesni obračun" s komunističkim totalitarizmom koji je Tito simbolizirao, niti provedena lustracija bivšeg režima, a u takvim političkim polemikama morao je prije nekoliko godina posredovati i ustavni sud u slučaju kada je u Ljubljani jedna nova ulica dobila Titovo ime. Ustavni suci odlučili su se za solomonsko rješenje, zabranivši davanje imena Tita novoj ulici, iako one postoje u drugim slovenskim gradovima, navodeći da "stare" ulice mogu ostati, ali se nove po Titu ne smiju imenovati jer se tako vrijeđa ljudsko dostojanstvo žrtava nekadašnjeg režima.
Ljubljanska izložba "Tito-ikona Jugoslavije", koja se može pogledati po cijeni od 10 eura, uključuje eksponate iz privatnih arhiva, protokola Republike Slovenije, arhiva Muzej istorije Jugoslavije iz Beograda, Muzeja slovenskih željeznica, Tehničkog muzeja i novinske kuće "Delo".