Hrvatska će se tom projektu priključiti Jadransko-jonskim plinovodom (IAP), koji će se graditi od Splita do albanskog grada Fiere.
"Cijeli je projekt vrlo važan za sveukupnu sliku energetske neovisnosti, odnosno dobavljanje plina iz različitih krakova, a ovo je jedan od njih", rekao je premijer Milanović u Bakuu.
"Hrvatska nije zatvorena zemlja, nije bez mora, ima dugačku obalu i luke. Zato razmišljamo i o izgradnji terminala za ukapljeni plin, kao i o plinu koji bi dolazio iz polja Shah Deniz - to će biti zadnja faza tog projekta za dolazak plina u Europu. Iako u početku nije bilo planirano, mi smo se priključili u posljednjih godinu i pol dana, tako da to smatramo velikim doprinosom komotnijem položaju Hrvatske na energetskom tržištu", rekao je Milanović. On je dodao da je potencijal Hrvatske velik, a zanimanje su pokazali i u BP-u, te u američkom ministarstvu energetike, s čijim je predstavnicima Milanović razgovarao u Bakuu.
Ministar gospodarstva Ivan Vrdojak potpisao je s ministrima Azerbajdžana, Crne Gore i Albanije Memorandum o razumijevanju, koji će omogućiti suradnju na tom projektu.
"Hrvatska postaje zemlja koja je vrlo bitna za transportne sustave opskrbe energijom jugoistočne Europe. Moglo je biti i drugačije, da nismo bili brzi; moglo se ovo potpisati tek za dvije do tri godine. U pravilu smo uvijek kasnili, sada pokušavamo biti u pravim trenucima na pravim mjestima", izjavio je ministar Vrdoljak nakon potpisivanja memoranduma.
Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev rekao je na svečanosti u Bakuu da će projekt koji će ukupno stajati 35 milijarda dolara, "promijeniti energetsku kartu regije i pomoći u povijesnom razvoju Azerbajdžana".
Konačna odluka o rokovima donijet će se u sljedećih nekoliko tjedana, najavio je Vrdoljak, no Hrvatska želi da izgradnja Jadransko jonskog plinovoda (IAP) krene istodobno s TAP-om, dakle 2015., a najkasnije 2016.
Prvi kubici plina trebali bi kroz IAP krenuti 2020. godine. To će biti dodatni kapaciteti za Hrvatsku, koja će postati zemlja s najjeftinijim plinom u jugoistočnoj Europi, uvjeren je Vrdoljak.
"Količine će biti veće od naših potreba, a naš je gospodarski cilj biti zemlja koja u regiji ima najbolju infrastrukturu, najjeftiniji energent, kako bi povukli industriju koja se na tome bazira iz Mađarske, Austrije, Slovačke ili Češke, jer će već transport plina do tih zemalja biti skuplji. Time Hrvatska postaje konkurentnija", tvrdi Vrdoljak.
Tijekom posjeta Azerbajdžanu, premijer Milanović se u ponedjeljak sastao i s predsjednikom Alijevim.
Razgovarali su ponajprije o gospodarskoj suradnji, o poslovnim mogućnostima za hrvatske tvrtke i brodogradilišta. Uljanik je već isporučivao brodove za Kaspijsko jezero, a takvi su poslovi za Hrvatsku itekako važni.