ZAGREB - Udruga hrvatskih sudaca (UHS) protivi se da se zakonom o plaćama u javnom sektoru uređuju i plaće sudaca upozoravajući da bi to bilo još jedno kršenje načela na koje se Hrvatska obvezala ulazeći u Europsku uniju kao zajednicu država utemeljenu na vladavini prava. UHS se protivi se da se Zakonom o plaćama u javnom sektoru koji je pripremljen u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava uređuju i plaće sudaca te traži da se plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika i dalje reguliraju posebnim zakonom. Svi poznati međunarodni standardi na koje se naslanja i pravna stečevina EU traže da su plaće sudaca uređene posebnim zakonom na način da se složenost i odgovornost njihove službe i uloge poštuje te da su time zaštićene od samovolje izvršne vlasti, podsjeća UHS. Stoga, tražimo da Zakon o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika kao poseban zakon i dalje ostaje jedini zakonodavni okvir na temelju kojeg se utvrđuju i određuju plaće sudaca. Sve drugo, upozoravaju suci, bilo bi još jedno kršenje načela koja su preuzeta i na koje se Hrvatska obvezala ulazeći u Europsku uniju kao zajednicu država utemeljenu na vladavini prava.
ZAGREB - Iz Hrvatske seljačke stranke (HSS) danas su upozorili da su već treću godinu za redom hrvatska poljoprivreda i selo "kažnjeni" smanjenjem novca za potpore održanju i razvoju poljoprivrede i sela. HSS-ovo ravnateljstvo za poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo i ruralni razvoj napominje da je za tri godine aktualne vlade (2012.-2014.) isplaćeno ili se planira isplatiti 6,07 milijardi kuna za izravna plaćanja, dok je za prethodne vlasti (2009., 2010., 2011.) isplaćeno ukupno 8,34 milijardi kuna što znači da je potpora poljoprivredi uskraćena za 2,27 milijardi kuna. Smanjenje potpora selu i poljoprivredi što provodi ova Vlada izravno je utjecalo na pad realnog dohotka, a što ima za posljedicu smanjenje poljoprivredne proizvodnje te napuštanje poljoprivrede", stoji, među ostalim, u priopćenju HSS-a. Kao najdrastičniji primjer u stočarstvu iz HSS-a navode pad broja isporučitelja mlijeka za 3.700 ili 25 posto te pad broj uzgojivača goveda za 4.200 ili 10 posto. "Nad hrvatskim selom je ozbiljna prijetnja da najsposobniji stanovnici nakon napuštanja poljoprivrede napuste i selo", ističu u HSS-u i traže od Vlade RH da pronađe rješenje za spas hrvatske poljoprivrede i sela te da dosljedno primjeni važeće zakone po kojima je poljoprivreda strateška djelatnost za Hrvatsku.
RIJEKA - Prvi hrvatski ulični časopis o beskućništvu i srodnim društvenim temama "Ulične svjetiljke" daje priliku beskućnicima da prodajom časopisa zarade dovoljno novca da unajme sobu ili manji stan te da postupno sa sebe skidaju stigmu da su opasni za društvo, riječi su kojima je glavni urednik "Uličnih svjetiljki" Siniša Pucić u razgovoru za Hinu opisao glavne razloge pokretanja časopisa koji je u rujnu ove godine ušao u šestu godinu. "Časopis smo nazvali 'Ulične svjetiljke' da pokažemo kako su beskućnici nepravedno stavljeni u kutak, u tamu u kojoj ih nitko ne želi vidjeti, kao da ne vrijede kao ljudi, a oni i te kako imaju što pružiti, duhovno ili talentima, i to kroz njihove životne priče, pjesme i crteže nastojimo pokazati", objasnio je Pucić. Istaknuo je da se prodajom časopisa iz ruku beskućnika javnost želi senzibilizirati za siromaštvo i socijalnu isključenost, o čemu u drugim medijima, smatra, gotovo nema prilike ništa pročitati.
RIJEKA - Studenti Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije tijekom redovite nastave prošle godine i u sklopu projekta suradnje s Nacionalnim parkom Risnjakom utvrdili su prijedloge aktivnosti kojima bi se poboljšale turističke mogućnosti tog parka. Konačni cilj te suradnje jest izrada strategije turističkog razvoja Nacionalnog parka Risnjaka u kojoj bi trebalo sudjelovati više znanstvenika i stručnjaka s opatijskog fakulteta. Studenti su u sklopu kolegija prof. Rade Kneževića Prirodni resursi u turizmu obavljali terenska istraživanja na području Nacionalnog parka Risnjaka, a rezultat je više diplomskih i seminarskih radova. Prof. Knežević ističe da su istraživanja trebala utvrditi kako park učiniti zanimljivijim i poboljšati njegov sadržaj u skladu s održivim razvojem. Fakultet iz Opatije sličnu suradnju namjerava uspostaviti i s Parkom prirode Učkom, Nacionalnim parkom Sjevernim Velebitom te Pećinskim parkom Grabovačom u blizini Perušića.
RIJEKA - Brod Navi Wind, na kojem pod panamskom zastavom plovi 11 članova posade i kapetan iz Hrvatske Pero Metković oštećen je u nedavnoj oluji i usidren u kanadskoj luci Argentija, pa su im Crveni križ i Međunarodna organizacija transportnih radnika (ITF) osigurali hranu, pitku vodu, toplu odjeću i pokrivače, potvrdio je danas za Hinu glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Predrag Brazzoduro. Posadu čine pomorci iz Hrvatske, Grčke i Slovenije, a egipatski vlasnik im duguje plaće od ukupno oko 70.000 dolara. Navodno im je vlasnik ponudio prijevoz kućama, ali bez prethodne isplate plaće. Po riječima Brazzodura, riječ je o brodu koji je promijenio nekoliko vlasnika, već dulje vrijeme je u problemima, više je puta zaustavljan i popravljan, a prije posljednjeg isplovljavanja također je dulje vrijeme bio usidren. Dio pomoraca, od kojih i nekoliko iz Hrvatske, se bio iskrcao zbog loših uvjeta, a brod je potom popravljen i zaplovio je Atlantikom nakrcan starim željezom. Tijekom plovidbe prema Kanadi zahvatila ga je oluja, oštećen je i potom dotegljen u luku Argentija.
POŽEGA - Pijana 21-godišnja vozačica oštetila je jutros u Požegi četiri automobila na parkiralištu kad je 'uletjela' s kolnika i zbog neprilagođene brzine izgubila kontrolu nad vozilom. Iz policije su izvijestili da je jutros oko 3 sata na požeškom Trgu Svetog Trojstva mlada vozačica svojim 'fordom' požeških registarskih oznaka vozeći prebrzo i pod utjecajem alkohola (1,07 g/kg) skrenula s kolnika na parkiralište i najprije udarila u "peugeot". Uslijed udarca "peugeot" je odbačen, a otpali dijelovi oštetili su parkirani "audi". Nakon udara pijana vozačica nastavila je vožnju i udarila u drugi "audi", a potom i u "volkswagen".
ZAGREB - Znanost još nije dokučila izumiteljsku intuiciju Nikole Tesle unatoč mnoštvu radova koji se njime bave, smatra hrvatski "teslalog" Tomislav Petković u članku objavljenom u najnovijem broju međunarodnog časopisa Almagest, uz sedamdesetu obljetnicu Tesline smrti. Tesla i danas ostaje iznimna pojava u povijesti svjetske znanosti, tehnologije i kulture, i veće nadahnuće istraživačima nego se ikad očekivalo, ocijenio je profesor zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Cijeli svoj život Tesla je posvetio velikim mislima: znanosti, prirodi i čovjeku, a najveće mu priznanje dolazi iz činjenice da milijarde ljudi na planetu uživaju rezultate njegova rada, ističe Petković. Jednako je važan Teslin kozmopolitizam i ideja svjetskog mira koju je čvrsto zagovarao, što nikada nije umanjivao važnost njegovih lokalnih korijena i kulture područja odakle je došao, napominje. Petković se kritički osvrće na "prigodničarske pseudoznanstvene" pristupe Tesli, te zagovara sintetički odgovor o Teslinim dostignućima, naslijeđu, moralu i kozmopolitizmu. Premda u svijetu i u Hrvatskoj prevladava prigodničarska slika Tesle, ona se značajnije počela mijenjati 2006. godine povodom proslave 150. obljetnice njegova rođenja pod UNESCO-vim šeširom, kazao je Petković u odgovoru na pitanje Hine o aktualnoj percepciji Nikole Tesle u njegovoj domovini, potaknuto Teslinom obljetnicom.
ZAGREB - Kad je u pitanju prijevodna literatura, koja čini glavninu književne produkcije u Hrvatskoj, prevoditelj je najvažniji posrednik između dviju kultura, autora i čitatelja, no na pitanje koliko se i kako u nas vrednuje prevodilački posao, nakladnici i prevoditelji daju posve različite odgovore. Nakladnici tvrde da im je prijevod važan i svjesni su da kvalitetna literatura gubi na vrijednosti ako prevoditelj nije dobar, a književni prevoditelji žale se da njihov posao nije cijenjen, da za uloženi omjer truda, znanja i vremena dobivaju daleko premalo novaca, i još manje poštovanja. "Književno prevodilaštvo u Hrvatskoj trenutačno je u paradoksalnoj situaciji. S jedne strane, izdaje se golem broj prijevodnih naslova, koji čine glavninu našeg izdavaštva. S druge strane, književni prevoditelji podcijenjeni su u medijima, ali i u svojem poslovnom okruženju, odnosno u odnosu s izdavačima", tvrdi predsjednica Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) Petra Mrduljaš Doležal. Nakladnici se brane da bi bili sretni kad bi naknada za taj posao bila veća, ali da prostora za veća izdvajanja za prevoditelje naprosto nema. Situacija je, takva kakva jest, poručuju. Ipak, iako se svi nakladnici slažu da su im prevoditelji bitni i da iznimno paze na kvalitetu prijevoda, istodobno smo, međutim, svjedoci brojnih naslova iza čijih se atraktivnih korica kriju često izrazito loši prijevodi. Oni koji su za njih "zaslužni" ruše cijenu renomiranim prevoditeljima, ali i utječu na srozavanje opće pismenosti. "Potplaćen prevoditelj je nemaran i užurban, a to su dvije osnovne stupice koje upropaštavaju prijevode. Već sada tržište obiluje traljavim prijevodima, a s obzirom na čitanost prevedene literature, to izravno dovodi do daljnjeg srozavanja pismenosti", upozorila je Mrduljaš Doležal. Ministarstvo kulture svake godine izdvaja sredstva za podupiranje izdavačke djelatnosti, no ne odobrava posebna sredstva za prijevode. Uz to, sredstva se odobravaju samo za one knjige koje stručno povjerenstvo Ministarstva ocijeni kulturno vrijednima, dok sva ostala literatura ostaje bez ikakve potpore. "Strateški je prioritet ministarstva podupiranje primarne književne proizvodnje, naročito one domaćih autora, ali se sufinancira i objavljivanje vrijednih publicističkih i znanstvenih knjiga", kazao je Hini pomoćnik ministrice kulture Vladimir Stojsavljević. Ministarstvo kulture sufinancira prijevode hrvatskih autora na strane jezike u izdanju inozemnih nakladnika, dok se prijevodi djela stranih autora na hrvatski sufinanciraju indirektno kroz potporu nakladniku za izdavanje knjiga, pojasnio je Stojsavljević.
ZAGREB - Otvorenjem izložbe "Spiralno putovanje" likovnog umjetnika Borisa Demura u nedjelju, 15. prosinca Umjetnički paviljon, najstariji izložbeni prostor u ovom dijelu Europe i jedini objekt namjenski sagrađen za održavanje velikih izložbi, obilježit će svoj 115. rođendan. Demurova izložba ostvarena je u okviru paviljonskog ciklusa specifičnih projekata ambijentalnog karaktera, a koncipirana je u dva dijela. Prva faza pratila je umjetnikovu realizaciju četiri velike spiralne kompozicije koje je javno izvodio na podu Paviljona slikanjem metlom i rukama na crnom keperu, a druga je sam postav s njegovim radovima velikih dimenzija te projekcije video i foto zapisa tog rada. Demur će na otvorenju izvesti spiralni kiparski performans pješčanim prahom na podu središnjeg prostora Paviljona. Povijest Umjetničkoga paviljona na neki je način i povijest likovne umjetnosti 20. stoljeća u Hrvatskoj, ocijenila je ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić u povodu 115. obljetnice. Najavila je da će se u sljedećem četverogodišnjem razdoblju naglasak staviti na pozicioniranje Umjetničkog paviljona na likovnoj pozornici Europe, dovođenjem istaknutih inozemnih umjetnika, ali i predstavljanjem hrvatskih umjetnika u Europi. Inicijativu za izgradnju Umjetničkoga paviljona dao je još 1895. slikar Vlaho Bukovac.