ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je danas kako je pismo s prijedlozima na nacrt promjena Ustava predsjedniku Sabora Josipu Leki uputio s namjerom da se tekst poboljša, jer je u njemu uočio pravne slabosti, a u tome što njegovi prijedlozi vjerojatno neće biti prihvaćeni ne vidi ništa dramatično, no predlagateljima zamjera jer ga nisu konzultirali oko ustavnoga teksta. Josipović je danas u svoj Ured pozvao novinare kako bi objasnio zašto je poslao pismo Leki, budući da je dobio brojne upite, te rekao kako je čekao trenutak kada je definiran jedan konačni prijedlog promjena na koji se referirao "kako bi omogućio, ako ustavotvorac to želi, da se tekst poboljša". Ocijenio je i da su ga pisci ustavnih promjena trebali, kao predsjednika Republike, konzultirati. "Pisci Ustava su me mogli konzultirati da su htjeli, očito nisu imali potrebe za tim. Čekao sam konačnu verziju da znam na što se referiram", rekao je Josipović. Poručio je kako dijelom dobrih demokratskih običaja smatra razgovarati s predsjednikom Republike o promjenama Ustava, podsjetivši da je kod promjena Ustava 2010. razgovarao s tadašnjom premijerkom Jadrankom Kosor. U tome što nije bio konzultiran ne vidi nikakav posebni poremećaj odnosa s premijerom Zoranom Milanovićem. "Naši odnosi su kao i uvijek korektni", rekao je. Nije htio, rekao je, izaći kao predlagatelj promjena Ustava jer je riječ o složenoj proceduri te vjerojatno ne bi uspio skupiti potrebnu većinu. "To čine stranke u Saboru", dodao je. "Temeljni motiv mog pisma bilo je poboljšanje teksta", naglašava Josipović, te dodaje kako ga je možda tom poslu povuklo i to što je profesor prava, "pa naprosto pravne slabosti u tekstu mislim da nemam pravo prešutjeti". Njegov prijedlog, naglasio je, slijedi praksu Europskog suda za ljudska prava i uspostavlja određeni balans nakon referenduma o ustavnoj definiciji braka. Upitan kako komentira da je HDZ uz svoje amandmane na nacrt promjena Ustava priložio i njegove primjedbe i prijedloge, iz čega se može izvesti zaključak da ga podržava HDZ, a ne SDP, Josipović je odgovorio kako u tome "ne vidi ništa dramatično, strašno, ni iznenađujuće".
DUBROVNIK - Predsjednik SDP-a Zoran Milanović večeras je u Dubrovniku na izbornoj konvenciji dubrovačko-neretvanskoga SDP-a najavio da će sljedeći tjedan biti otvorena dionica autoceste A1 do Ploča. Riječ je o desetak kilometara dugoj dionici od Vrgorca do Ploča. Kako je rekao Milanović, i kad se otvori ta dionica Dubrovnik će opet biti daleko. Osvrnuo se i na izgradnju pelješkog mosta te je rekao kako ne želi ništa obećavati dok ne bude siguran da će se on moći nastaviti graditi. “Nikad niste čuli da smo obećavali ono što ne možemo ispuniti, nikad nisam obećao pelješki most pa neću ni večeras, ali od drugog dana mandata na njemu radimo”, istaknuo je na konvenciji županijskoga SDP-a Zoran Milanović. Ustvrdio je kako Vlada RH radi sve što može i daje sve od sebe da od Europske unije, kako je rekao, dobije projekt povezivanja Europe i Europe. Govoreći o dvije godine mandata, Milanović je istaknuo kako Hrvatska nije na stranputici i kako ide sigurnim putem, možda presporo. ”Gradimo institucije jer uspjeh institucija ovisi samo o nama. Ako nakon ove dvije godine povjerenje građana u hrvatsku vlast i sustav nije bolje nego prije dvije godine, onda nismo napravili ništa, ali ja znam da jesmo”, rekao je Milanović koji je ustvrdio da ono što se sad nudi na političkoj sceni nije alternativa.
ZAGREB - Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko poručio je danas, na Prvom svehrvatskom gospodarskom forumu, da je zemlja ponovo u sličnu stanju kao 1990-ih, istaknuvši kako će HDZ zajedno sa svojim koalicijskim partnerima dobiti i drugi rat za Hrvatsku - "rat za kvalitetnu Hrvatsku u kojoj će hrvatski čovjek i svi drugi građani živjeti dostojanstveno od svoga rada". Karamarko je u završnom obraćanju kazao kako je svrha Foruma bila pokazati da je situacija u državi više nego ozbiljna te potvrditi da HDZ ima gospodarski program, koji je podložan i izmjenama jer se problemi šire "geometrijskom progresijom". Ustvrdio je da se ništa nije dogodilo od velikih vladinih najava gospodarskog tsunamija, već da nakon dvije godine aktualne Vlade "zemlja izgleda kao da ju je pogodio veliki meteor". Predsjednik HDZ-a izrazio je sumnju da sadašnja Vlada išta može korisno učiniti za Hrvatsku, jer je, poručuje, isti mentalni sklop i struktura devedesetih godina HDZ nazivala strankom opasnih namjera samo zato što je htjela stvoriti neovisnu hrvatsku državu. "Njihove preteče su 25. lipnja 1991., kada se izglasavala neovisnost, hrabro napustili Hrvatski sabor i na taj način rekli sve što misle o hrvatskoj državi", naglasio je Karamarko. Navodeći kako je HDZ i tada bio i danas je za pomirbu, istaknuo je da neće dopustiti da ta pomirba znači gubitak hrvatskog identiteta. "Oni to pokušavaju kroz ideološke napade kako bi promijenili supstancu hrvatskoga naroda", rekao je Karamarko.
ZAGREB - Uravnoteženje državnog proračuna tako da potiče gospodarski rast, programi za jačanje konkurentnosti i aktraktivnosti Hrvatske za ulaganja te konkretna ulaganja i projekti, tri su stupa modela gospodarskog rasta koji je danas predstavio HDZ na Svehrvatskom gospodarskom forumu. Na Forumu je sudjelovalo oko 800 članova stranke, ekonomskih stručnjaka i znanstvenika iz zemlje i svijeta. Govoreći o uravnoteženju proračuna, saborska zastupnica Martina Dalić kazala je kako su za to ključni dobra državna uprava, zdravi javni sustavi poput zdravstvenog, poticanje uspješnih, a ne besperspektivnih sektora te nastavak privatizacije i restrukturiranja javnih poduzeća. HDZ, kaže Dalić, smatra kako proračunske troškove treba uskladiti s mogućnostima, a kao jednu od konkretnih mjera predlaže imovinsko načelo u financiranju zdravstvene potrošnje. Najavila je da program uključuje i konkretna ulaganja u energetiku, infrastrukturu, logistiku i druga perspektivna područja. Hrvatska više nema vremena čekati i uzdati se u europski oporavak koji bi potaknuo njezino gospodarstvo već mora biti aktivna i odlučna, a sadašnja vlast to nije, kazala je Dalić, poručivši da siromaštvo, besperspektivnost i zaostajanje za razvijenim članicama Europske unije i nova emigracije, nisu hrvatska sudbina. Smatra da Hrvatska u roku od tri godine može postići gospodarski rast od 3,5 posto. Među mjerama koje HDZ predlaže kako bi Hrvatska postala ulagački atraktivnija, su smanjivanje poreza građanima i gospodarstvu, poboljšanje poduzetničke klime, pretvaranje HBOR-a u banku za poticanje izvoza koja će moći davati kredite bez garancija komercijalnih banaka te ukidanje poreza na dividendu. Saborski zastupnik Domagoj Ivan Milošević bitnim smatra stabilnost i predvidljivost poreznog sustava, učinkovitost pravosuđa te drastično pojednostavljivanje birokratskih procedura. HDZ predlaže i da poduzetnici plaćaju PDV tek nakon naplaćenih faktura, a zauzima se i za osnivanje ministarstva iseljeništva koje bi radilo na privlačenju iseljeničkog kapitala. Profesor zagrebačkog Ekonomskog fakultet Marko Kolaković ističe HDZ-ov "čvrsti stav protiv stihijske privatizacije po načelu 'tko da više'", što zamjera sadašnjoj vladi. Kaže da najprije treba oblikovati nacionalne interese i poduzeća od strateškog značaja, a tek potom nakon dobre pripreme, preostala poduzeća ponuditi na prodaju.
ZAGREB - Istraga u slučaju Remorker navodno je proširena na još nekoliko osumnjičenih među kojima je i splitski poduzetnik Zvonimir Radić kojega se u medijima povezivalo s bivšim predsjednikom Hrvatske gospodarske komore (HGK) i glavnim osumnjičenikom u ovom slučaju Nadanom Vidoševićem. Privođenja su, kako se neslužbeno doznaje, uslijedila nakon jučerašnjeg svjedočenja bivše Vidoševićeve suradnice Zdenke Peternel, no službene informacije o tome nije bilo moguće dobiti. Radićeve veze s Vidoševićem, navodno sežu u devedesete godine kada je bio jedan od njegovih pomoćnika u Dalmacijacementu. Vidoševiću je prije tri dana produljen istražni zatvor, a Uskok je navodno protiv njega proširio istragu i zbog sumnja da je Komorinim novcem plaćao uknjižbu obiteljske vile i kćerinog stana u Zagrebu. Prije Vidoševića u akciji Remorker su zbog izvlačenja najmanje 35 milijuna kuna iz HGK uhićeni Zdenka Peternel te Davor Komerički, dok je Igor Premilovac priznao da je preko njegove češke tvrtke Remorker fiktivnim ugovorima izvlačen novac i potom u gotovini vraćan u Hrvatsku. Zajedno s Vidoševićem pritvorena je i bivša voditeljica HGK-ove Službe za financijsko-računovodstvene poslove Josipa Mladinov. Izvlačenje milijunskih iznosa iz HGK-a jedan je od krakova afere Remorker, dok drugi krak seže u Hrvatske autoceste, koje su se također našle pod Uskokovim istragom.
SPLIT - Svečanom akademijom te misom zadušnicom i polaganjem vijenca na gradskome groblju Lovrincu danas je u Splitu obilježena 22. obljetnica utemeljenja 72. bojne vojne policije čijih je 13 pripadnika poginulo u Domovinskom ratu. Na polaganju vijenca na Lovrincu te na misi zadušnici u crkvi sv. Ante na Poljudu bio je i general Ante Gotovina pod čijim se zapovjedništvom 72. bojna vojne policije borila u Domovinskom ratu u zoni odgovornosti 4. gardijske brigade od Karlobaga do Dubrovnika. General Gotovina je podsjetio kako su svi pripadnici 72. bojne vojne policije prije nego što su postali vojni policajci bili ratnici u borbenim postrojbama, i to im je dalo dodatni autoritet među ostalim pripadnicima vojske na koje su morali paziti. Na svečanoj akademiji u časničkome domu Hrvatske vojske na Poljudu predsjednik Udruge branitelja, veteran 72. bojne Vojne policije Zlatko Čipčić pozvao je sve branitelje, braniteljske udruge i hrvatski narod na jedinstvo koje nam je potrebno sada kao i 1991. godine. “Mi nismo ratovali protiv civila, nego protiv srpskog fašizma, terorista i četničkih horda koje su razarale našu domovinu”, rekao je Čipčić i pozvao Državno odvjetništvo da “zaustavi progon obitelji” njihovih suboraca jer oni nisu bili u svojemu privatnom ratu. Posebice je istaknuo kako “golgotu prolaze obitelji, a ponajprije djeca osuđenih pripadnika u, kako je ocijenio, očito političkom procesu vođenom protiv njih u slučaju Lora”. Dražen Konsa, izaslanik ministra obrane Ante Kotromanovića, načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH generala Drage Lovrića i zapovjednika HRM-a komodora Roberta Hranja, na svečanoj akademiji u Splitu pozvao je branitelje da se ne otuđuju jedni od drugih.
RIJEKA - Predsjednik primorsko-goranskog županijskog SDP-a Zlatko Komadina danas je lidere hrvatske desnice prozvao kao odgovorne za jačanje podjela u Hrvatskoj, ocijenivši da desnica pokazuje neodgovornost je u oporbi nastupa rušeći demokratske standarde. "Desnica u Hrvatskoj pokazuje veliku neodgovornost jer uvijek kad je ljevica na vlasti nastupa rušeći demokratske standarde. S druge strane, kad je ljevica nije na vlasti, djeluje kao civilizirana oporba. Najveću odgovornost za jačanje podjela u zemlji snose lideri desnih političkih opcija", poručio je Komadina na tradicionalnom godišnjem druženju s novinarima u Rijeci. Kao i predsjednik riječkoga SDP-a Vojko Obersnel, i Komadina je kao središnji događaj u ovoj godini označio ulazak Hrvatske u Europsku uniju, koji nam, suglasni su, otvara brojne mogućnosti razvoja. Komadina je ocijenio da su građani na referendumu o ulasku Hrvatske u EU napravili korak unaprijed, a da je posljednjim referendumom napravljen korak unatrag.
VUKOVAR - „Živjeti zajedno, učiti zajedno je ključna poruka za koju bih volio da ode s ovoga skupa“, izjavio je danas u Vukovaru ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović na Međunarodnoj konferenciji “Održivost podijeljenog obrazovanja“, koju su organizirali Forum za slobodu odgoja i Mreže centara za obrazovne politike i na kojoj sudjeluju stručnjaci iz Hrvatske, BiH i Latvije. „Kada gledamo život građana u Hrvatskoj, većina se želi osjećati sigurno, da bi se osjećali sigurno moraju biti slobodni, a slobodni su samo ako su slobodni od straha. Strah raste u neznanju pa prema tome ključ za borbu za kvalitetniji život u Hrvatskoj je obrazovanje“, rekao je Jovanović. Istaknuo je kako vjeruje da će i u Vukovaru što prije zaživjeti obrazovanje u kojem se djeca neće dijeliti na djecu hrvatske i srpske nacionalnosti, nego će učiti sve što je potrebno za bolji i kvalitetniji život. Ocijenio je da je tu uvelike važan građanski odgoj, odgoj i obrazovanje za građansko društvo i demokraciju koje će se iduće jeseni uvesti u sve škole u Hrvatskoj. Ministar vjeruje kako provedenog referenudama i onoga koji se najavljuje ne bi bilo da je Hrvatska u proteklih 20 godina imala građanski odgoj u školama.
ZAGREB - Nezavisni zastupnik Josip Kregar vjerojatno će od 1. siječnja otići iz Sabora, a Hini je danas objasnio kako je nezadovoljan smjerom u kojem se kreće SDP, s čije je liste izabran u parlament. "Već sam podnio zahtjev za prenošenjem radnog odnosa na Pravni fakultet od 1. siječnja", rekao je Kregar. Naglasio je da će odluka o tome hoće li ostati u Saboru ovisiti o odgovoru na pitanje u kojem smjeru ide SDP, koje sutra namjerava postaviti vrhu stranke, na 'team buildingu' u Tuhelju. "Ako ne dobijem odgovor na to pitanje, reći ću, hvala lijepa", kazao je Kregar, koji ima dojam da SDP stoji u mjestu i da ne zna u kojem će se smjeru dalje kretati. Stranci zamjera niz odluka vezanih uz održavanje referenduma o braku, izmjene Ustava i neke druge inicijative, no posebno je, kaže, nezadovoljan izostankom reforme izbornog sustava i uređivanja unutarnjih odnosa u strankama te nedonošenjem etičkog kodeksa za državne dužnosnike. "Sve to je sažeto u deset točaka koje sam prije više mjeseci poslao predsjedniku SDP-a Zoranu Milanoviću, no nikakav odgovor na to nisam dobio", kaže Kregar, koji sumnja da će i u Tuhelju dobiti odgovor na pitanja koja ga muče.
ZAGREB - Ozren Matijašević, koji je danas ponovno izabran za predsjednika Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS), poručio je na izbornom saboru da sindikati nemaju pravo odustati od obrane radničkih prava i sprječavanja donošenja izmjena Zakona o radu u predloženom obliku jer će ostaviti radnike na milost i nemilost poslodavcima. Pozvao je Vladu RH da odustane od - za sindikate neprihvatljivih - predloženih izmjena Zakona o radu i prihvati sindikalne argumente u dobroj vjeri. "Ako žele nered, imat će ga, a ako ne - neće", poručio je Matijašević. Članovima sindikata zahvalio je na iskazanom povjerenju i obvezi te je najavio da će dužnost i u idućemu četverogodišnjemu mandatu obnašati predano i bez rezervi. Matijašević je upozorio da je društvo zahvatila apatija, beznađe i mirenje sa svekolikom krizom - gospodarskom, krizom proizvodnje i potrošnje i političkom krizom te erozijom sustava vrijednosti. "Ravnodušnost prema krizi je pogibeljna i svi sindikati moraju djelovati zajednički, konsenzualno, bez ideoloških i svjetonazorskih isključivosti", istaknuo je Matijašević i s tim u vezi najavio ujedinjenje s Udrugom radničkih sindikata Hrvatske (URSH) i održavanje radnog sabora za godinu dana.
ZAGREB - Sporazumom između Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) olakšan je postupak prijave na obvezno zdravstveno osiguranje svim redovnim studentima, priopćio je danas HZZO. Sporazumom je omogućeno HZZO-u spajanje putem Sveučilišnog računarskog centra (SRCE) na web servis i dobivanje podataka o svim redovnim studentima u Hrvatskoj. Nakon preuzimanja podataka o 117.644 osoba, ustanovljeno je da je 23.725 redovnih studenata zdravstveno osigurano prema nekoj drugoj osnovi, a 3.225 studenata bilo je bez zdravstvenog osiguranja. HZZO je automatizmom 26.950 studenata zdravstveno osigurao kao redovne studente, te oni ne moraju osobno dolaziti na šaltere HZZO-a s potvrdama o redovnom studiranju, kao što je to bilo do sada. Svim studentima i dalje vrijede zdravstvene iskaznice koje posjeduju, a oni koji nemaju zdravstvenu iskaznicu mogu se javiti u područnu službu HZZO-a prema mjestu prebivališta.
ZAGREB - Udruga Franak, koja je u srpnju nepravomoćmo dobila spor protiv banaka zbog valutne klauzule u "švicarcima" i jednostrane primjene kamatne stope, pozvala je danas dužnike s kreditima u eurima i kunama da im se jave ako žele svjedočiti u kolektivnom sudskom procesu protiv banaka zbog nezakonitog ugovoranja promjenjive kamatne stope u tim dvjema valutama. "Ako ste prije 1. siječnja 2010. ugovorili euro ili kunski kredit s promjenjivom kamatnom stopom te vam se kamata povećavala tijekom otplate, bilo bi dobro da nam se javite radi mogućnosti za podizanje nove kolektivne tužbe zbog nezakonito ugovorenih kamata", navela je udruga Franak u pozivu dužnicima. "Zašto biste banci prepustili nekoliko tisuća eura ili kuna koje su eventualno nezakonito naplaćene od vas", poručuju iz udruge Franak koja je u srpnju na zagrebačkom Trgovačkom sudu dobila spor protiv osam banaka temeljem prve kolektivne tužbe u povijesti hrvatskog pravosuđa. Postane li presuda pravomoćna, banke će u roku dva mjeseca morati glavnicu u francima konvertirati u kune po tečaju na dan ugovaranja kredita uz fiksnu kamatu. Dužnici bi mogli privatnim tužbama od banaka tražiti povrat preplaćene glavnice.
ZAGREB - Ideja dovođenja brzog interneta do svake studentske sobe prije deset je godina bila avangardna, a danas studenti u domovima imaju često bolju Internet vezu nego njihovi kolege koji žive u roditeljskim stanovima ili kućama, kazao je danas na obilježavanju desete godišnjice Projekta ustroja lokalnih računalnih mreža studentskih domova (StuDOM) u Sveučilišnom računskom centru (Srce) ravnatelj te institucije Zoran Bekić. "Omogućavanje pristupa Internetu studentima danas je elementarna potreba, jer bez pristupa on-line obrazovnim, znanstvenim i raznim informativnim sadržajima, te mogućnosti on-line obavljanja administrativnih poslova na fakultetu, studiranje danas više nije moguće", napomenuo je Zorić, istaknuvši kako je zbog toga trajna briga za održivost i razvoj StuDOM infrastrukture jedna od važnih zadaća svih koji skrbe za studentske domove u RH. Zamisao o ustroju lokalnih računalnih mreža studentskih domova nastala je 2003. u Srcu, koje je ideju predstavilo Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Cilj projekta bio je povezivanje na Internet svih studentskih soba i zajedničkih studentskih prostora. U kratkome roku, studentski su domovi povezani na Internet te je 2007. Hrvatska postala prva zemlja svijeta koja je dovela Internet u sve sobe svih studentskih domova u zemlji.
ZAGREB - Policijski projekt "Živim život bez nasilja" osvojio je nagradu za najbolji projekt primarne prevencije na dodjeli Europske nagrade za prevenciju kriminaliteta (ECPA), doznaje se u MUP-u. Dodjeli nagrada u Litvi prisustvovalo je 28 zemalja članica Europske unije, Turska i Ukrajina, a riječ je o nagradi koja se godišnje dodjeljuje trima najboljim preventivnim projektima. Ove je godine, na temu prevencije nasilja, svoje projekte prijavilo 18 europskih zemalja. "Živim život bez nasilja" je preventivni projekt koji zajednički provode MUP, Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), uz podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Usmjeren je na sprječavanje nasilja prema ženama, nasilja u obitelji te nasilja među mladima pri čemu je fokus na prevenciji svih oblika nasilja i izgradnju kulture nenasilja, primarno kod mlade populacije.