ZAGREB - Saborski zastupnici HDZ-a u višesatnoj raspravi usprotivili su se u promjenama Ustava jer se on prvi put mijenja samo kako bi se uvrštavanjem nezastrijevanja kaznenih djela teških ubojstava zaštitio jedan čovjek te su upozoravali i da se sa ustavnim promjenama žuri bez dovoljno duge javne i stručne rasprave, čemu su se usprotivili predstavnici SDP-a. Potporu promjenama Ustava dali su klubovi HNS-a, SDSS-a i Klub nacionalnih manjina. Obrazlažući u ime Kluba zastupnika HDZ-a zašto neće prihvatiti ustavne promjene, Vladimir Šeks rekao je da bi se HDZ mogao složiti s jednim dijelom pitanja koja se odnose na referendum, ali se nikako ne može složiti s preostalim prijedlozima promjene Ustava. Naglasivši kako postoje tri razloga zašto HDZ neće poduprijeti ustavne promjene, Šeks je podsjetio na izjavu predsjednice Ustavnog suda Jasne Omejec da te promjene ne mogu biti u funkciji partikularnih stranačkih interesa. Također, dodao je, promjene neće prihvatiti jer je iz njih, uz rijetke iznimke, potpuno isključena stručna i znanstvena javnost. Šeks je istaknuo kako ustavnu promjenu o nezastarijevanju kaznenih dijela teških ubojstava koja će biti propisana zakonom ne mogu prihvatiti zbog istih razloga koje su dali predsjednik Republike Ivo Josipović i Ustavni sud, a po kojima se postupa suprotno vladavini prava te krše temeljna načela kaznenog zakona po kojemu "nema zločina bez zakona". "Time se krši pravna sigurnost, izvjesnost i predvidljivost", rekao je. Ocijenio je da je riječ o opasnome političkom voluntarizmu jer svaka politička garnitura radi političkog obračuna u određenom trenutku, na temelju takve ustavne odredbe, u katalog kaznenih djela može uvrstiti određena kaznena djela protiv života i tijela te ubojstva. Podsjetio je kako isto mišljenje ima i Venecijanska komisija. Šeks je rekao da ustavne promjene neće prihvatiti i zbog konstitucionalizacije zakona, posebno onih koje bi donosio Sabor, jer bi takva konstitucionalizacija po mišljenju Venecijanske komisije, Ustavnog suda i predsjednika Republike značila onemogućavanje Ustavnog suda da kontrolira ustavnost takvih zakona.
ZAGREB - Laburist Dragutin Lesar ocijenio je danas kako se saborska rasprava o Nacrtu ustavnih promjena vodi pod dojmom duboke ideološke podjele koja traje posljednjih mjeseci u hrvatskom društvu, a među razlozima su, rekao je, jedan završeni i jedan aktualni referendum. „Možda je to i dobro jer nas je ponukalo da razumijemo koje promjene Ustavom moramo napraviti“, poručio je. Pravni okvir uređenja referendumskog odlučivanja bio je, ističe, glavni motiv uključivanja laburista u aktualne ustavne promjene. „Ali ne samo jednim člankom Ustava nego i Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu i dobro je da smo postigli dogovor i da taj dio posla odradimo zajedno i predložimo izmjene Zakona o Ustavnom sudu. Završna faza će tek biti kada Sabor raspravi i usvoji zakon o referendumu“, mišljenja je Lesar. HDSSB je regionalna stranka i zašto se onda netko čudi ako predlažemo regije, pitao se HDSSB-ov zastupnik Josip Salapić, odbacujući medijske prozivke HDZ-a kako žele uvođenjem pojma regija destabilizirati pravni poredak zemlje. HDZ-ova zastupnica Sunčana Glavak podsjetila ga je kako se svi članovi Županijske skupštine u Međimurskoj županiji protive prijedlozima o uvođenju regija. „Svaka županija najbolje zna što je za nju dobro“, poručila je. HDZ-ov zastupnik Vladimir Šeks opovrgnuo je tvrdnje Jadranke Kosor kako se na sjednici Radne skupine i Odbora za Ustav raspravljalo baš o svim prijedlozima vezanim za izmjene Ustava. „Jedino prijedlozi Kluba zastupnika HDZ-a bili su isključeni iz razmatranja“, rekao je Šeks, referirajući se na njihov zahtjev da u Ustav uđe odredba o nezastarjevanju komunističkih zločina.
ZAGREB - Bivši potpredsjednik Vlade HDZ-ov saborski zastupnik Domagoj Ivan Milošević smijehom je danas dočekao novinarski upit o Vladinoj najavi rasta investicija. "Pozitivno", jedva je kroz smijeh uspio odgovoriti Milošević novinarima koji su ga pitali kako gleda na Vladine najave. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić danas je na sjednici Vlade predstavio plan investicija za 2014., uvjeren da će to biti jak poticaj posrnulom gospodarstvu. Svi se slažu da su investicije nužne, ali i da Vlada svakih šest mjeseci mijenja strategiju, koju evidentno nema, izjavio je Milošević te podsjetio da je Vlada prvo isticala važnost javnih, potom privatnih pa sada opet javnih investicija. Poručio je da isključivo privatna ulaganja mogu izvući državu iz krize i stvoriti radna mjesta. Država, kaže, mora staviti u funkciju neobrađene poljoprivredne površine, tisuće kvadrata u poslovnim zonama, pokrenuti energetske i infrastrukturne projekte. Milošević je ocijenio da u dvije godine mandata Vlada nije pokazala hrabrost, znanje niti sposobnosti pokrenuti ključne projekte. Glavnim problemom sadašnje vlasti označio je što je državu u dvije godine pogrešnim mjerama ekonomske politike vratila u recesiju i depresiju, posebice privatni sektor od kojeg svi očekuju nova radna mjesta i izlazak iz krize.
ZAGREB - Saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina neprimjenrenom je nazvao izjavu predsjednika Srbije Tomislava Nikolića prema kojoj Bunjevci nisu „ni Srbi, ni Hrvati, već autentična slavenska narodnost“, a nadležne je institucije pozvao da ulože maksimalne napore u zaštiti hrvatske nacionalne manjine u drugim zemljama. „Bunjevci su integralni dio hrvatskog nacionalnog korpusa, a Nikolićeva izjava nasrtaj je na pripadnike hrvatskog naroda“, poručio je HDZ-ov zastupnik Ante Babić, dodavši kako je riječ o nastavku velikosrpske politike. „Bunjevci i Šokci su integralni dio hrvatskog nacionalnog korpusa“, poručio je SDP-ov zastupnik Domagoj Hajduković. Podsjetio je međutim na pravo svakoga na samoodređenje dodavši da ako se netko želi deklarirati kao Bunjevac, tu se ništa ne može. Članovi Odbora prozvali su Ministarstvo vanjskih i europskih poslova za izostanak reakcije na Nikolićeve izjave, no pomoćnik ministrice za regionalnu suradnju Željko Kuprešak to je odbacio rekavši kako je Ministarstvo na Nikolićevu izjavu reagiralo oštrim prosvjedom ali „tihom diplomacijom“, kako im se ne bi dodatno položaj pogoršao.
ZAGREB - Saborski Odbor za predstavke i pritužbe mogao bi policiji i Državnom odvjetništvu sugerirati preispitivanje postupanja vezano za smrt 26-godišnjeg policajca Dine Molnara u siječnju ove godine, dade se zaključiti nakon današnje sjednice Odbora. Odbor danas nije donio nikakav formalni zaključak, pravnoj je službi prepustio da prije toga 'izvidi' okvir u kojem se u ovom slučaju Odbor može kretati. Dinovi roditelji obratili su se za pomoć Odboru, ne prihvaćajući službena tumačenja da je njihov sin počinio samoubojstvo, navodeći pritom mnoge nejasnoće i navodne nezakonite radnje drugih djelatnika policije. Odvjetnik obitelji Domagoj Krpina ističe kako je najveća zamjerka što nakon Dinove smrti nije obavljena obdukcija koja bi pokazala što se točno dogodilo. Neformalne informacije kažu da nije obavljena jer je to skupo, rekao je Krpina. Tvrdi i da je mladi policajac trpio mobing, sprječavano mu je napredovanje i školovanje, postavljan je na mjesto koje ne odgovara njegovom obrazovanju. Pomoćnik ministra unutarnjih poslova Vladimir Nemec rekao je kako je sudski vještak nedvojbeno utvrdio da se radi o samoubojstvu i da zato nije bilo obdukcije. Odbacio je optužbe o zataškavanju slučaja.
ZAGREB - Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić rekao je da je Grad Zagreb ujesen 2000. prvi započeo s procesom legalizacije bespravne gradnje, a to će uspješno i dovršiti te je pozvao ministricu prostornog uređenja i graditeljstva Anku Mrak-Taritaš da obiđe urede gdje se obavljaju postupci legalizacije i uvjeri se da imaju "dobro prolazno vrijeme" u njihovu rješavanju. Bandić je danas sazvao konferenciju za novinare u upravnoj zgradi Zagrebačkog velesajma, gdje su smješteni uredi za postupke legalizacije, nakon što je ministrica Mrak- Taritaš u medijima najavila da te postupke od 2014. više neće voditi Zagreb nego Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, koju je osnovalo Ministarstvo graditeljstva, jer je Grad dosad riješio svega pet od 20 posto zahtjeva koje treba riješiti do kraja godine. "Razumijem bojazan ministrice, no pozvao sam je da dođe i vidi kako se tu radi i da nam pomogne ako ne budemo mogli odgovoriti toj zadaći, ali za to neće biti potrebe. Neka energiju troši na druge stvari", poručio je Bandić najavivši da će do kraja ove godine biti riješeno 18.000 predmeta, a u iduće dvije godine svih 92.000 predmeta. Zbog toga će, naveo je, udvostručiti broj ljudi koji na tome rade i zaposliti još 120 mladih, na određeno vrijeme. "Moja je poruka ministrici da spustimo loptu na zemlju. Ostrašćeni govori nisu dobar savjetnik, mi smo osuđeni na suradnju i trebamo manje nastupati kao političari, a više kao ljudi na funkcijama", rekao je.
DUBROVNIK - Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić rekao je na današnjoj konferenciji za novinare da je prijedlog izmjena zakona o obnovi spomeničke cjeline Dubrovnika, koji je izradilo Ministarstvo kulture, a Vlada RH poslala u saborsku proceduru, loš te je zatražio da ga se povuče iz procedure. Župan Dobroslavić istaknuo je da je prijedlog zakona štetan za obnovu i očuvanje ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika, suprotan smislu temeljnog zakona koji mijenja te da ga treba povući iz procedure i bitno poboljšati. Podsjetio je da je zakon donesen prije 27 godina kako bi država financirala obnovu Dubrovnika kao bisera hrvatske i svjetske spomeničke baštine. Svih 27 godina do danas to je tako i funkcioniralo te je zato Vlada bila većinski osnivač Zavoda za obnovu Dubrovnika (60 posto), a ministri, ministrice bili su predsjednici njegova Upravnog vijeća, što je u skladu s temeljnim smislom zakona. "Ako Hrvatski sabor izmijeni ovaj zakon i Republika Hrvatska prestane financirati obnovu Dubrovnika, onda zakon nema smisla i u tom ga je slučaju bolje staviti izvan snage, a ne mijenjati", rekao je župan.
ZAGREB - Hrvatski zavod za javno zadravstvo (HZJZ) izvijestio je da je jučer laboratorijski potvrđen prvi slučaj gripe u Hrvatskoj u ovoj sezoni. "U Nacionalnom laboratoriju Svjetske zdravstvene organizacije za influencu koji se nalazi u HZJZ-u utvrđen je virus influence tipa B u uzorku pacijenta sa simptomima gripe koji se javio u Kliniku za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević", navodi Zavod u današnjem priopćenju. Prema zadnjem izvješću Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti (ECDC) u Europi je razina aktivnosti virusa gripe za sada niska, bilježe se sporadični slučajevi oboljenja, a cirkuliraju virusi gripe A i B. Cjepivo protiv gripe koje je besplatno za određene kategorije stanovništva sadrži oba podtipa virusa gripe A koji cirkuliraju, kao i virus gripe B. U HZJZ-u podsjećaju da je cijepljenje protiv gripe ove godine u Hrvatskoj započelo 18. studenog, a građani se i nadalje mogu cijepiti u ordinacijama izabranog liječnika obiteljske medicine, u županijskim zavodima za javno zdravstvo te u HZJZ-u.
KARLOVAC - Za nezakonitosti u gospićkoj podružnici Hrvatskih šuma državno odvjetništvo je objavio kako sumnja da su računovotkinja i referent nabave iz te javne tvrtke krivotvorili dokumentaciju i stvarali nepostojeće obveze koje za podlogu nisu imale isporučenu robu te da su ugovarali uvećane cijene robe, a sve u dogovoru s ostalih dvoje osumnjičenika kojima su pritom pribavili ilegalnu dobit. Time je podružnica Hrvatskih šuma oštećena za više od 977 tisuća kuna, a četvero osumnjičenika se terete se da su počinili kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti, krivotvorenja službene isprave i povrede obveza vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga. Slučaj vodi karlovačko Županijsko državno odvjetništvo (ŽDO) koje se žalio na odluku suca istrage da se dvije od četiri osumnjičene osobe brane sa slobode, jer smatraju da za njih nije dovoljno da se istražni zatvor zamijeni mjerom zabrane približavanja i uspostavljanja veze sa svjedocima i mjerom zabrane obavljanja poslovne aktivnosti.
POPOVAČA - U Sisačkoj ulici u Popovači službeno policijsko vozilo udarilo je poslijepodne pješaka koji je na mjestu poginuo, priopćila je Policijska postaja u Kutini. Očevid je obavio županijski državni odvjetnik iz Siska, koji je naredio obdukciju poginuloga u sisačkoj Općoj bolnici. Više o okolnostima nesreće znat će se nakon obdukcije.
ZAGREB - Sretna sam osoba jer sam u svojem životu upoznala nekoliko ljudi koji "svijetle", kazala je danas u Zagrebu jedna od najprevođenijih i najnagrađivanijih ruskih spisateljica Ljudmila Ulicka, govoreći o ljudima koje je poznavala a koji su je inspirirali u romanu "Daniel Stein, prevoditelj", čiji je hrvatski prijevod objavljen prošli tjedan u izdanju Frakture. Po mnogima najznačajniji ruski roman našega vremena, "Daniel Stein, prevoditelj" bavi se holokaustom i potrebom za pomirenjem židovske i kršćanske vjere i islama. Temeljen je na istinitoj priči o poljskom Židovu koji je tijekom Drugog svjetskog rata spašavao svoje sunarodnjake radeći kao prevoditelj za Gestapo."Što više vremena prolazi od njegove smrti, to sam uvjerenija da je on bio jedan od svetaca 20. stoljeća", rekla je Ulicka na tribini "Razotkrivanje" u Medijateci Francuskog instituta u organizaciji njezina hrvatskog nakladnika. "On nije imao neprijatelja, njegovi su neprijatelji bili samo ideološke naravi. Bio je jedan otvoren i jednostavan čovjek kojega su svi voljeli", dodala je autorica, koja je stvarnoga Daniela i upoznala. Ulicka je priču rekonstruirala na temelju sjećanja i dokumenata, pisama i svjedočanstava onih koji su ga poznavali. Za njegovu ju je priču zainteresirao jedan drugi čovjek, svećenik kojega je srela u Moskvi.
ZAGREB - Filmovi "Dvanaest godina ropstva" u režiji Stevea McQueena i "Američki varalice" u režiji Davida O. Russella osvojili su najviše, svaki po sedam, nominacija za 71. dodjelu Zlatnog globusa. "Dvanaest godina ropstva", film snimljen po istinitoj priči slobodnoga crnca prodanog u ropstvo, nominiran je u kategorijama za najbolju dramu, režiju, scenarij i glazbu, a Chiwetelu Ejioforu donio je nominaciju za najboljega glavnog dramskog glumca, dok su Michael Fassbender i Lupita Nyong'o nominirani u kategorijama najboljih sporednih glumaca. Komedija Davida O. Russela "Američki varalice" natjecat će se za naslov najbolje komedije/mjuzikla, režije, scenarija te u sve četiri glumačke kategorije. Christian Bale i Amy Adams nominirani su u kategorijama najboljih glavnih glumaca u komediji, a Bradley Cooper i Jennifer Lawrence u kategorijama najboljih sporednih glumaca. U kategoriji najboljih dramskih glumaca, osim Ejiofora, nominirani su Idris Elba ("Mandela: Long Walk to Freedom"), Tom Hanks ("Kapetan Philips"), Mathew McConaughey ("Dobri dileri iz Dallasa") i Robert Redford ("Sve je izgubljeno"), dok su u kategoriji najbolje glumice nominirane Cate Blanchett ("Jasmine French"), Sandra Bullock ("Gravitacija"), Judi Dench ("Philomena"), Emma Thompson ("Kako je spašen gospodin Banks") i Kate Winslet ("Vikend života"). Dobitnici Zlatnih globusa bit će poznati na dodjeli 12. siječnja.