ZAGREB - Hrvatski sabor sjednicu nastavlja raspravom o Konačnom prijedlogu zakona o mirovinskom osiguranju. Predloženim zakonom predviđa se povećanje dobne granice za umirovljenje od 2031. Dobna granica od 2031. povećavala bi se za tri mjeseca godišnje, što bi značilo da se 2038. u mirovinu ide sa 67 godina. U konačnom prijedlogu, po riječima ministra rada i mirovinskoga sustava Miranda Mrsića, predlaže se ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranja za osiguranika koji ima 41 godinu staža osiguranja i 60 godina života, s time da se mirovina ne umanjuje. Također, oni koji nakon stečaja tvrtke završe na Zavodu za zapošljavanje a ne zaposle se u roku od dvije godine, moći će otići u prijevremenu mirovinu, ako za to imaju uvjete, bez penalizacije. Umirovljenicima koji imaju starosnu mirovinu omogućit će se da rade do polovice punog radnog vremena i tako dobiju dodatni prihod, koji bi onda ulazio u porezni cenzus, kazao je ministar na sjednici Vlade s koje je konačni prijedlog toga zakona upućen u Sabor. Saborski Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo je na tematskoj sjednici većinom glasova odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese Zakon o mirovinskom osiguranju. U raspravi je najveći broj sudionika bio mišljenja da se nije pristupilo izradi toga zakona na cjelovit i multidiscliplinaran način, već se predlagatelj rukovodio samo održivošću sustava. Po mišljenju umirovljeničkih udruga predloženi Zakon vodi jedino računa o održivosti sustava.
ZAGREB - Na svečanoj sjednici Znanstvenog vijeća za mir i ljudska prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, održanoj u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava, 10. prosinca, predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec istaknula je kako je Opća deklaraciju o ljudskim pravima najprevođeniji dokument u povijesti koji se slavi i hvali, ali malo čita i još manje razumije. „Ponekad mi se čini da sudbinu Deklaracije dijeli i naš Ustav, najvažniji dokument o ljudskim pravima u pravno-političkoj povijesti hrvatskog naroda. Zabrinuta sam što se u praksi Ustav poima instrumentalno i što služi kao puko sredstvo za ostvarivanje parcijalnih političkih interesa“, poručila je Omejec u predavanju na temu „Dan ljudskih prava – simbol vjere i nade u pravedno društvo jednakih i ravnopravnih“. Podsjetila je na donošenje Opće deklaracije o ljudskim pravima čiji tekst su radili međusobno različiti ljudi koji su ipak uspjeli dati čovječanstvu najcjelovitiji dokument o ljudskim pravima uopće. „Sastavljači Deklaracije naučili su najvažnije, ono što danas tako silno nedostaje u hrvatskom društvu – naučili su kako se vodi dijalog, kako se djelotvorno surađuje unatoč golemim političkim razlikama, kulturnim barijerama i osobnim rivalitetima“, rekla je.
GOSPIĆ - Sutkinja istrage karlovačkoga Županijskog suda - Stalne službe u Gospiću Dubravka Rudelić nije prihvatila prijedlog Županijskoga državnog odvjetništva o određivanju istražnog zatvora četvorici osumnjičenika tvrtke HAC - Održavanje i naplata cestarine te su sinoć oko 19 sati pušteni na slobodu, doznaje Hina u ŽDO. Županijska državna odvjetnica Gordana Križanić najavila je žalbu i to na oba razloga za određivanje istražnog zatvora zbog mogućeg utjecaja na svjedoke i opasnosti od ponavljanja kaznenog djela. U međuvremenu je DORH objavio priopćenje da su osumnjičenici - hrvatski državljani (1968., 1979., 1951. i 1977.) ispitani u utorak na temelju kaznene prijave zbog ugrožavanja prometa opasnom radnjom ili sredstvom. U priopćenju piše kako se osnovano sumnja da su osumnjičenici kao zaposlenici tvrtke za održavanje i naplatu cestarine odgovorni za svoj posao postupali suprotno propisima. Objašnjava se da su prvoosumnjičenik kao ophodar i četvrtoosumnjičenik kao voditelj tehničke jedinice, iako su bili zaduženi za omogućavanje, organizaciju i nadzor sigurnoga i neometanog prometa, propustili posipati kolnik autoceste A1 na dionici tunel Sveti Rok-čvor Sveti Rok. Trećeosumnjičenik je kao šef odjela za elektro i strojarsko održavanje u sektoru za održavanje i drugoosumnjičenik kao pomoćnik direktora sektora za tehničke poslove, koji su bili zaduženi za organizaciju i kontrolu kvalitetnog održavanja elektro i strojarske opreme instalirane na autocestama, propustili ukloniti kvar na meteorološkim postajama kod tunela Sveti Rok i na vijaduktu Krpanima. Sve je to uzrokovalo prometnu nesreću na autocesti A1 na vijaduktu Krpanima 30. studenog u kojoj su poginule četiri osobe, a šesnaest ih je ozlijeđeno.
OGULIN - Šteta izazvana požarom na restoranu Sabljaci u Ogulinu je 12 milijuna kuna, službena je procjena policije, a trodnevnim se očevidom u kojem su sudjelovali i vještaci Centra za forenzična istraživanja, ispitivanja i vještačenja Ivan Vučetić nije utvrdio uzrok požara. Karlovačka PU u jučerašnjem priopćenju zaključuje s tim u vezi da će se "u cilju utvrđivanja uzroka nastanka požara nastaviti kriminalističko istraživanje, a o događaju će Županijskom državnom odvjetništvu u Karlovcu biti proslijeđeno izvješće". U požaru je izgorjela krovna drvena konstrukcija i unutrašnjost objekta s inventarom, a nitko nije ozlijeđen. Župan Ivan Vučić, koji je bio godinama predsjednik NO Hrvatskog olimpijskog centra Bjelolasica, u sklopu kojeg su djelovali restoran Sabljaci i hotel Jastreb u Begovom Razdolju kod Vrbovskog smatra da je požar u Sabljacima u noći 6. prosinca podmetnut.
DUBROVNIK - Članstvo dubrovačke gradske organizacije SDP-a podržalo je razloge i odluku Gradskog odbora stranke o izlasku iz tzv. dubrovačkog dogovora u Gradskom vijeću, priopćeno je sinoć iz dubrovačkog SDP-a. Predsjednik dubrovačke Gradske organizacije SDP-a Mladen Gojun sazvao je sinoć cjelokupno članstvo SDP-a Dubrovnik kako bi im obrazložio i pojasnio odluku Gradskog odbora o izlasku iz "Dubrovačkog dogovora". Naime, kao što je i najavljivao u kampanji za izbor predsjednika dubrovačke organizacije, Gojun je članstvu dao priliku da se očituje o izlasku stranke iz "Dubrovačkog dogovora" u Gradskom vijeću koji smatra štetnim za stranku i dodatnom sramotom nakon izbornog poraza. Članstvo je podržalo razloge i odluku Gradskog odbora o izlasku iz "Dubrovačkog dogovora", kaže se u priopćenju. Predsjednik Mladen Gojun najavio je kako će se cjelokupno članstvo stranke u Dubrovniku sastajati uoči svake strateške odluke, kako bi svi članovi imali priliku dati mišljenje o nekom strateškom pitanju, za koje je prema Statutu ovlašten odlučivati Gradski odbor, kaže se u priopćenju. "Dubrovački dogovor" postignut je u srpnju na konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća, a poduprli su ga HDZ, HNS, SDP, HSS, HSP dr. Ante Starčevića i Dubrovački demokratski sabor, ukupno 17 vijećnika.
ZAGREB - Društvo za zaštitu baštine Juraj Dalmatinac iz Šibenika predstavilo je sinoć u Zagrebu volonterski rad i planove na obnovi šibenskih tvrđava, želeći ih spasiti od uništenja i učiniti gospodarski održivim. Radi se o spomeničkoj baštini svjetske važnosti koja je izložena propadanju, kazao je Hrvoje Zekanović iz Drušva i zahvalio ministarstvima kulture i turizma na potpori koja im je omogućila izradu projekate obnove tvrđava Barone (Šubićevac) i Svetog Ivana (Tanaja). Ministarstvo kulture pomoglo je projekte sa 150 tisuća kuna a Ministarstvo turizma s 250 tisuća kuna, kazao je Zekanović. Tvrđava Barone iz 1646. prijavljena je s Gradom Šibenikom na natječaj EU-e (IPAIIIC) i članovi Društva očekuju povoljan ishod natjecanja. Procijenjena vrijednost projekta iznosi milijun i 200 tisuća eura, od čega je oko 75 posto predviđeno iz spomenutog izvora, a ostatak bi financirao Grad Šibenik. Sličan postupak pokrenut će uskoro s drugom utvrdom, Svetog Ivana. Projekti planiraju zaštitu i revitalizaciju spomeničke baštine tvrđava, kako bi ih učinili dijelom života građana Šibenika i važnim dijelom turističke ponude. Graditeljsku baštinu Šibenika, pored jezgre s katedralom sv. Jakova, čine četiri tvrđave. Uz tvrđave Barone i sv. Ivana to su sv. Mihovil i sv. Nikola.
ZAGREB - U nazočnosti istaknutih članova Židovske općine Zagreb sinoć su proslavljene dvije obljetnice: 25 godina Kulturnoga društva "Miroslav Šalom Freiberger" i 20 godina časopisa "Novi Omanut". Predsjednik zagrebačke Židovske općine Ognjen Kraus je, izražavajući zadovoljstvo što članovi te zajednice mogu obilježiti te obljetnice, posebno naglasio kako Novi Omanut izlazi u kontinuitetu 20 godina zahvaljujući književniku, glazbenom kritičaru i vrhunskom intelektualcu Branku Poliću. Kraus je podsjetio da je Omanut prestao izlaziti 1941. godine dolaskom NDH i rekao kako je do sada tiskano 120 brojeva. Kulturno društvo Miroslav Šalom Freiberger također je sinonim Židovske općine zagrebačke, rekao je Kraus, pohvalivši pritom posebno rad Živka Grudena, dugogodišnjeg Vjesnikova novinara. Akademik August Kovačec je rekao kako je Omanut opisivao događaje u Židovskoj zajednici u Hrvatskoj, kao i u ostalim državama bivše Jugoslavije. Otvoren je i nežidovima, koji su tijekom proteklih 20 godina objavljivali u njemu tekstove o najznačajnijm kulturnim zbivanjima, te o povijesti židovske tradicijske baštine. I on je naglasio kako je postojanje Društva i časopisa velikim dijelom rezultat izvanrednih napora Branka Polića, koji je, kazao je, znao okupiti prave autore.
ĐAKOVO - Od 1. ožujka 2014. počinje djelovati Crkveni sud prvog stupnja za Đakovačko-osječku nadbiskupiju na kojem će se rješavati crkvene rastave brakova, tako da parovi s tog područja zbog toga više neće morati u Zagreb. U Nadbiskupskom domu u Đakovu jučer je na sjednici nadbiskupa, biskupa i kancelara Đakovačko-osječke crkvene pokrajine i svih njezinih biskupija potpisan dekret o osnutku tog suda. Osim đakovačkoga i osječkog nadbiskupa i metropolita Đuru Hranića, u nadbiskupijskome sjedištu bili su i đakovačko-osječki nadbiskup u miru mons. dr. Marin Srakić, srijemski i požeški biskup mons. Đuro Gašparović i Antun Škvorčević te sudski vikar Đakovačko-osječke nadbiskupije mons. dr. Nikola Škalabrin. "Za prošlog zasjedanja rekli smo da smo dobili 'Nihil Opstat' iz Rima. Odgovor je to na dopis što ga je ispred dijecezanskih biskupa ove crkvene pokrajine uputio nadbiskup u miru mons. Marin Srakić u Apostolsku signaturu u Rim te zamolio osnivanje crkvenoga suda prvoga stupnja za Đakovačko-osječku nadbiskupiju", rekao je uvodno nadbiskup Đuro Hranić. Na području Đakovačko-osječke crkvene pokrajine trenutačno se vodi oko 40 crkvenih rastava braka, a nadbiskup Hranić istaknuo je kako je intencija da se brakorazvodne parnice na crkveni način prosječno svedu na godinu dana. Đakovačko-osječka nadbiskupija dosad je pripadala Crkvenom sudu Zagrebačke metropolije.
RIJEKA - Putujuća izložba grafika umjetnika mlađe i srednje generacije, dio europskog projekta Password Printmaking otvorena je sinoć u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti. U projektu sudjeluje šest europskih partnera, uz riječki MMSU to su Međunarodni grafički likovni centar (Ljubljana, Slovenija), Hablar en Arte (Madrid, Španjolska), Frans Masereel Centrum (Kasterlee, Belgija), TallinnPrint Triennial (Tallinn, Estonija) i International Print Triennial Society (Krakow, Poljska). Na izložbi se predstavlja 24 umjetnika s polja grafike iz šest zemalja partnera. Izložba je prije Rijeke predstavljena u Ljubljani, Kasterleeu u Belgiji, Krakowu u Poljskoj te Madridu u Španjolskoj. Značajka izložbe je da predstavlja nove načine shvaćanja grafike, pri čemu je grafika značajno proširena drugim sredstvima, alatima i načinima izrade, uključujući digitalnu tehnologiju. Izložba ostaje otvorena do 18. siječnja.